Objavljeno posebno izdanje "Pregleda: časopisa za društvena pitanja" | Supplement, No. 1 (2023)
Redakcija Pregleda: časopisa za društvena pitanja realizirala je objavljivanje posebnog izdanja časopisa (Supplement, No. 1, 2023) čiji tekstovi predstavljaju prilagođena izlaganja sa Savjetovanja Budućnost obrazovanja: Visoko obrazovanje za održivi razvoj 2030 održanog 25. januara 2022. godine na Univerziteta u Sarajevu - Fakultetu političkih nauka.
Cilj samog procesa Savjetovanja je bio sagledati sveukupnu situaciju u oblasti visokog obrazovanja na Univerzitetu u Sarajevu, te pokrenuti široku javnu, stručnu i akademsku raspravu o tome kakva je budućnost obrazovanja a samim time i društva u kojem živimo.
U svojim stručnim radovima koji su sadržani u ovom posebnom izdanju univerzitetskog časopisa Pregled, autori daju odgovore na postavljena pitanja, ali i sami postavljaju nove izazove, predviđaju promjene u okruženju i nude interpretacije i objašnjenja kojima se podržava donošenje važnih strateških odluka u današnjem kontekstu nepotpunih i promjenjivih opservacija o stanju društva.
Značajno je uočiti da su zastupljeni autori koji dolaze iz različitih disciplina, sa svih šest naučnih grupacija Univerziteta u Sarajevu, predstavnici akademske zajednice, menadžmenta, nenastavnog osoblja, kao i učesnici Savjetovanja sa drugih univerziteta iz Bosne i Hercegovine, koji su se aktivno uključili u njegov rad.
Ukupno je objavljeno dvadeset i šest (26) radova koji su, prema uzoru na program i raspored Savjetovanja, podijeljeni na pet (5) tematskih cjelina tj. blokova:
1) TEMATSKI BLOK 1 - Doprinos akademskog i nenastavnog osoblja u tri osnovne dimenzije: obrazovanje, naučnoistraživački rad i odgovor na potrebe zajednice
2) TEMATSKI BLOK 2 - Digitalizacija i digitalna transformacija društva i visoko obrazovanje: stanje perspektive i izazovi
3) TEMATSKI BLOK 3 - Inkluzivno obrazovanje i savremeni pedagoški pristupi
4) TEMATSKI BLOK 4 - Novi oblici obrazovanja
5) TEMATSKI BLOK 5 - Open science i obrazovanje
U okviru prvog tematskog bloka mogu se pronaći sljedeći naslovi: “Obrazovanje, istraživanje i održivo upravljanje šumskim resursima kao faktor održivog razvoja u Bosni i Hercegovini” (prof. dr. Mersudin Avdibegović… et al), “Osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja zasnovano na ishodima učenja” (prof. dr. Dušanka Bošković; Adnan Kafedžić; prof. dr. Maida Čohodar Husić), “Primijenjeni teatar u Bosni i Hercegovini. Strateški razvoj i primjena u društvenoj zajednici” (prof. Arma Tanović Branković, MA), “Visoko obrazovanje u doba pandemije: Stavovi studenata Internacionalnog univerziteta u Sarajevu o online nastavi i povratku na nastavu u učionici” (mr. sc. Emina Jelešković), “Tehnološki napredak i klimatske promjene – Tema u obrazovanju inženjera” (prof. dr. Abdulah Akšamović; prof. dr. Senad Odžak), “Akademska zvanja i osiguranje kvalitete: Izazovi normativnih okvira De lege ferenda” (mr. sc. Mirza Hebib), “Standardi zanimanja i kvalifikacija - osnova za kvalitetan studijski program - Primjer nastavničkih studijskih programa” (doc. dr. Amela Medar; prof. dr. Lamija Tanović; prof. dr. Luciana Boban), “Povezivanje prakse i visokog obrazovanja na Univerzitetu u Sarajevu: pravni okvir, izazovi i perspektive” (mr. iur. Vesna Lazić; mr. iur. Lamija Selman), “Uloga akademske zajednice i visokog obrazovanja u upravljanju krizom i stvaranju društva pripravnog na globalne izazove” (prof. dr. Lejla Kapur Pojskić; Haris Vranić), “Kampus Univerziteta u Sarajevu – Smjernice razvoja” (mr. sc. Lejla Hajro; Iris Bilalagić, MA; prof. dr. Tarik Zaimović), “Međunarodna saradnja UNSA: Vizija 2030 – strategija Brain Gain?” (mr. sc. Adnan Rahimić… et al.).
Drugi tematski blok sadrži sljedeće radove: “Digitalna transformacija nastavnog procesa u akademskoj muzičkoj edukaciji” (dr. sc. Valida Akšamija; mr. sc. Nermin Ploskić), “Algoritamska intermedijacija i remodeliranje vrijednosti odlučivanja u sistemu visokog obrazovanja” (Haris Muhić, Sanel Huskić, prof. dr. Mario Hibert); “Informacioni sistem o istraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini: E-CRIS.BH i personalne bibliografije istraživača” (mr. sc. Azra Smajić Gačević), “Podizanje kvaliteta, digitalizacija i modernizacija visokog obrazovanja kroz implementaciju ERASMUS+ projekta - IQPHARM“ (prof. dr. Alisa Elezović… et al.), “Značaj digitalizacije i digitalnih biblioteka u vrijeme pandemije COVID-19 na primjeru Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu” (Ejla Ćurovac, Adnan Ćurovac).
Treću tematsku cjelinu čine naredni naslovi: “Rodna ravnopravnost u visokoškolskom obrazovanju: horizontalna rodna segregacija u području društvenih nauka” (prof. dr. Amila Ždralović), “Održive kompetencije – izazov za visoko obrazovanje” (prof. dr. Ehlimana Spahić; dr. sc. Enita Čustović), “Modaliteti integracije prakse u obrazovanje arhitekata i unapređenje nastavnih planova i programa” (prof. dr. Erdin Salihović… et al.)
U četvrtom tematskom bloku svoje mjesto nalaze sljedeći naslovi: “Promocija programa obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini” (doc. dr. Denis Berberović, prof. dr. Vesna Babić-Hodović, Anes Čerkez, MA), “Razvoj muzičkog teatra na Univerzitetu u Sarajevu” (mr. Alma Ferović-Fazlić), “Univerzitetsko obrazovanje – Kako prokrustovu postelju transformisati u obrazovanje za proteansku karijeru” (prof. dr. Dženana Husremović; prof. dr. Amra Kapo; prof. dr. Nemanja Berber), „Transverzalno učenje: medijska i informacijska pismenost na Univerzitetu u Sarajevu“ (prof. dr. Emir Vajzović; prof. dr. Mario Hibert; Emina Adilović, MA), „Savremene komunikacijske prakse u obrazovanju“ (doc. dr. Irena Praskač-Salčin).
Peti tematski blok sadrži dva teksta: „Elektronsko izdavaštvo i otvoreni pristup na Univerzitetu u Sarajevu“ (mr. sc. Nadina Grebović-Lendo; Vahid Piralić; Fuada Muslić-Haseta, prof.) i „Uloga visokoškolskih biblioteka u otvorenoj nauci“ (prof. dr. Lejla Hajdarpašić; prof. dr. Senada Dizdar).
