Novi broj časopisa „Vrhbosnensia“ Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
Početkom 2021. iz tiska je izašao novi broj znanstvenog časopisa Vrhbosnensia Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu. Riječ je o drugom broju za godinu 2020.
Hrvoje Kalem u članku „Marija, Majka Gospodinova, u prijevodima i komentarima Novog zavjeta, izabranim propovijedima i okružnicama nadbiskupa Šarića“ nastoji osvijetliti i pokazati Šarićevu percepciju Blažene Djevice Marije, njezino mjesto i ulogu u kršćanskoj predaji i Svetome pismu te njegovo štovanje Gospe i predstavljanje Majke Isusove vjernicima unutar hrvatskog naroda, i to kroz njegove komentare Novoga zavjeta koji je on sam preveo.
Mato Artuković i Ivan Stipić u drugom dijelu članka „Zavičaj i zavičajnik. Prilog o odnosima Broda prema Nadbiskupu Josipu Stadleru“ (prvi je objavljen u prethodnom broju) govore o poznavanju odnosa Broda i Brođana prema nadbiskupu Stadleru na čijem se primjeru može vidjeti kako politika diktira i formira svijest građana prema svojem sugrađaninu, pa i onom kojega svakako svrstavamo među najuglednije.
Oliver Jurišić, u članku „Televizijski jezik i migrant: Podudaranje uma i zabave“, govori o aktuelnom fenomenu migracija i stvarnosti migranta naglašavajući kako pojam migrant ne uključuje njegovo sociološko, religijsko, političko i antropološko tumačenje nego ga se promatra u kontekstu odnosa između gledatelja i zabave.
Sanda Smoljo-Dobrovoljski, u članku „Tipovi ličnosti i distorzija moći u odgojnom sustavu Crkve“, analizira tipove ličnosti u odgojnom sustavu Crkve koji, s obzirom na psihološku strukturu, zrelost ili patologiju, mogu koristiti moć u evanđeoskom duhu kao služenje ili koristiti moć u njezinu iskrivljenom obliku – iskorištavanju drugih radi vlastitih gratifikacija i interesa.
Zoran Grijak, u članku „Djelovanje i suradnja vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera i dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića tijekom preustroja Zavoda sv. Jeronima u Rimu“, analizira ulogu vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera i dubrovačkog biskupa Josipa Grgura Marčelića u širem kontekstu djelovanja hrvatskog episkopata na preustroju svetojeronimskih institucija u Rimu u moderan svećenički zavod krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Josip Knežević, u članku „Mjesto rođenja sv. Jeronima. Prilog raspravi o antičkoj lokaciji Stridona“, povodom obilježavanja 1600. godišnjice Jeronimove smrti stavlja naglasak na Jeronimovo dalmatinsko porijeklo predstavljajući zanimljivu teoriju hrvatskog arheologa Frane Bulića prema kojem bi Jeronim bio rođen na području između Grahova i Glamoča u Bosni i Hercegovini te razne druge teorije koje se tiču ove problematike kao prilog stoljetnoj raspravi čiji počeci sežu još u srednji vijek.
Zorica Maros, u članku „Stav Crkve o korištenju fetalnih staničnih linija u izradi virusnih cjepiva“, govori o temi cjepiva izrađenih od humane diploidne stanične linije. Ne ulazeći u diskusiju i argumente za cijepljenje i protiv cijepljenja, autorica polazi od pretpostavke zdravstvene dobrobiti cijepljenja.
Milenko Krešić, u članku „Povijesno-kulturna knjižna građa u knjižnici Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu“, donoseći kratak prikaz povijesti knjižnice KBF-a u Sarajevu i njezina knjižnog blaga, autor opisuje ciljeve i ishode projekta „Povijesno-kulturna ostavština na vjerskim učilištima u Bosni i Hercegovini“ kroz koji je prikupljena, klasificirana i analitički obrađena knjižna građa povezana s povijesno-kulturnom tematikom u knjižnici KBF-a te obrađena u COBISS-u.
Uz ove radove, časopis Vrhbosnensia donosi i rubriku U spomen u kojoj smo se prisjetili profesorice Vikice Vujice, te profesora don Nike Luburića i mons. Ante Brajke koji su u 2020. godini preminuli. Na kraju je donesena recenzija knjige Nevada Kahterana Amira ona koje nema, koju je uradio mons. dr. sc. Mato Zovkić.
