Programi razmjene

Visokoobrazovne institucije značajno se razlikuju prema obimu u kojem su pristupile implementaciji i razvijanju aktivnosti sa međunarodnim karakterom te sistemskim djelovanjem koje se može okarakterizirati kao koherentna i ciljana politika ili čak strategija. Implementacija strategija o međunarodnoj saradnji ovisi o sinergijskom djelovanju programskih i organizacijskih struktura i sadržaja. Programske strukture odnose se na učešće u raznim međunarodnim programima koji mogu uključivati mobilnost studenata i nastavnika,internacionalizaciju kurikuluma, članstvo u mrežama itd. Nekoliko je programa koji su zasigurno najviše povezivali pojedince i institucije zemalja Zapadnog Balkana te doprinijeli provedbi reformi srodnih onima što su na partnerskim visokoškolskim institucijama zemalja članica Evropske unije postale standard. Programi kao što su Erasmus+, Erasmus Mundus, Tempus, CEEPUS uveliko su doprinijeli internacionalizaciji univerziteta te provedbi reformi u skladu sa bolonjskim principima. Učešće u novom programu Erasmus+ doprinijelo je učvršćivanju međunarodne pozicije Univerziteta u Sarajevu u evropskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA).

U proteklim godinama najveći se broj međunarodnih aktivnosti studenata, nastavnika i saradnika Univerziteta u Sarajevu odnosio na učešće na međunarodnim konferencijama i ljetnim školama kao i na realizaciju mobilnosti posredstvom sporazuma o bilateralnoj saradnji, u 2016. godini primijećen je znatan utjecaj novog programa Erasmus+. Mobilnost u okviru Erasmus+ programa (kreditna mobilnost) pokriva najveći dio međunarodne mobilnosti (čak 38%). Povod za ove odlaske su mogućnosti akademske i administrativne razmjene sa partnerskim univerzitetima iz „programskih“ zemalja. Zatim slijede mobilnosti u okviru programa Erasmus Mundus i CEEPUS.