Novi broj časopisa Vrhbosnensia 2 (2019) Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Krajem februara 2020. iz tiska je izašao novi broj znanstvenog časopisa Vrhbosnensia Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ovim brojem zaključuje se 2019. godina. Što se tiče sadržaja, Vrhbosnensia u ovom broju donosi pet znanstvenih članaka, jedan prikaz i tri recenzije.

Prvi članak pod naslovom „Zastupnici i odvjetnici u sporovima i Ured za davanje pravnog savjeta (kann. 1481-1490 CIC-a; čl. 101-113 Dignitas connubii)“ rad je doc. dr. sc. Klare Ćavar i dr. sc. Vikice Vujice. U radu je prikazana i pojašnjena kanonska normativa koja se bavi zaštitom prava na odbranu, odnosno koja promatra, na poseban način, u ženidbenom postupku službu zastupnika, odvjetnika i stalnog odvjetnika. Prikazane su odredbe važećeg Zakonika kanonskog prava vezane uz pravo na odbranu, odredbe upute Dostojanstvo ženidbe (Dignitas connubii) koja se na poseban način bavi ženidbenim parnicama, odnosno zaštitom prava ženidbenih drugova, te odredbe motu proprija Mitis Iudex Dominus Iesus.

Doc. dr. sc. Stanislav Šota i Ivana Dugandžić, mr. teol., autori su članka s temom „Stavovi mladih grada Osijeka koji su pohodili Pripravu zaručnika za brak, o vremenu, vrednotama, poteškoćama, izazovima prije braka, njihova očekivanja u braku te njihova religioznost“. U radu autori analiziraju i kritički se osvrću na provedeno istraživanje među dvjesto osamnaest mladih iz dvaju osječkih dekanata, Istočnog i Zapadnog, koji su tokom šest večeri (u Osječkom istočnom od 2. do 14. 3. 2017, a u Osječkom zapadnom od 6. do 22. 2. 2017. godine) pohađali pripravu za brak u organizaciji Povjerenstva za brak i obitelj Đakovačko-osječke nadbiskupije i navedenih dekanata. Jedan dio rada donosi analizu i kritički osvrt mladih grada Osijeka i uže okolice te njihova promišljanja o vremenu, vrednotama, vrijednostima, očekivanjima, razočaranjima i nadanjima prije braka. U drugom dijelu analizira se jedna od najvažnijih dimenzija za uspjeli brak i sretnu obitelj – religioznost mladih – te se kroz tipologiju (ne)vjernika (praktični vjernici, tradicionalni, prigodni, religiozni i ateisti) prikazuje njihovo prakticiranje vjere.

Još jedan članak iz područja kanonskoga prava je autora doc. dr. sc. Ilije Markovića, pod naslovom „Ženidbena zapreka različitosti vjere: Razrješenje ženidbe apostolskom povlasticom u korist vjere“. Rad predstavlja nastavak razmišljanja o ženidbama u kojima bračni drugovi ispovijedaju različitu vjeru (usp. Vrhbosnensia 1 (2019). U tim ženidbama, kako je prikazano u prvom članku, postoji ženidbena zapreka različitosti vjere. U ovom članku autor nastoji prikazati odnos između ženidbene zapreke i razrješenja ženidbe in favorem fidei, uz analizu uputâ Kongregacije za nauk vjere o tom pitanju, te praktičnim dodatkom s formularima, dekretima i pitanjima za ispitivanje stranaka i svjedokâ pri crkvenom sudu.

Dr. sc. s. Finka Tomas je napisala članak o liku prvog vrhbosanskog nadbiskupa, pod naslovom „Josip Stadler – čovjek molitve i bezgraničnog pouzdanja u Boga“. O njegovu liku postoji bogata povijesna izvorna građa kao i stručna literatura, koja omogućava temeljito proučavanje njegova lika. Bio je napose čovjek molitve, koja je prethodila svim njegovim zadacima i iz koje je crpio snagu za svoje brojne aktivnosti i pothvate. Molitvom je jačalo njegovo pouzdanje u Boga, kojemu se djetinje povjeravao, predajući mu kako uspjehe tako i neizvjesnosti i neuspjehe svakodnevnih nastojanja. Zadivljuje njegova povezanost između molitve i svekolike aktivnosti koju je njegova služba iziskivala. Neobično je puno molio, a uz to neumorno radio, gradeći, podižući, bodreći, zauzimajući se napose za siromašne. U tu svrhu osnovao je redovničku Družbu koja je nastavila njegovu zamisao i nadahnuće. Njegova djela plod su Providnosti u koju se bezgranično pouzdavao i na koju se u potpunosti oslonio.

Posljednji članak u ovom broju časopisa je također o liku prvog vrhbosanskog nadbiskupa, a nosi naslov „Nadbiskup Stadler i Hrvatska narodna zajednica: nastanak i razvoj sukoba te misija izmirenja apostolskog delegata P. Bastiena (1908.–1912.)“ autora izv. prof. dr. sc. Milenka Krešića. Autor u radu obrađuje nastanak i razvoj sukoba između nadbiskupa Stadlera i Hrvatske narodne zajednice te misiju ap. delegata Pierrea Bastiena u izmirenju zavađenih strana. U prvom dijelu obrađuje se nastanak i razvoj sukoba, odnosno događanja od 1908. do kraja 1910, a u drugom dijelu misija delegata Bastiena koja je u ovom pitanju trajala od kraja 1910. do početka 1912. godine. Sukob je nastao zbog uvrštenja, odnosno neuvrštenja katoličkog principa u statute Zajednice.

Autorima čestitamo na člancima, a recenzentima zahvaljujemo na saradnji te stručno i odgovorno sastavljenim recenzijama članaka. Zahvaljujemo i drugim autorima koji su dali svoj doprinos u ovom broju časopisa Vrhbosnensia, kao i onima koji su, s tehničke strane, priredili ovaj broj i pomogli kako bi on ugledao svjetlo dana. Neka nam i ovaj novi broj časopisa bude na korist i obogaćenje.

Podsjećamo da je časopis Vrhbosnensia dostupan i u digitalnom (PDF) izdanju koje možete posjetiti na sljedećoj poveznici: VRHBOSNENSIA 2 (2019.).