Projekat „Sarajevo: prvih 150 dana okupacije i opsade – zločini bez kazne“

U kontekstu disolucije SFRJ i oružanog sukoba na području međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine, opsada Sarajeva, popraćena najbrutalnijim zločinima obilježila je posljednje desetljeće XX stoljeća. No, uprkos presudama ICTY u kojima se tretira pitanje opsade Sarajeva, u posljednjih nekoliko godina posebno su intenzivirani revizionistički stavovi glede podmetanja krajnje malicioznih teza o blokadi grada, a sve sa ciljem da se umanje razmjere počinjenih zločina i hermetičke zatvorenosti grada u opsadi. Stoga je iznimno važno dokumentovati građu na što temeljitiji način i interpretirati historijski kontekst za period kojeg smo odredili kao vremensku odrednicu istraživanja te u tom pogledu očekujemo da će projekat doprinijeti objektiviziranju historijskih činjenica i reduciranju sveprisutnog manipuliranja zločinima i žrtvama. Tokom istraživanja koristili smo više naučnih metoda, uz dominaciju analitičko-dokumentacione i komparativne obrade primarnih i sekundarnih izvora različite provenijencije, statističke obrade podataka, metode intervjua, sa posebnim osvrtom na nekoliko ciljnih grupa ispitanika ključnih za rekonstrukciju i kontekstualizaciju zločina. Hronološkim slijedom predstavili smo sve aspekte okupacije i opsade Sarajeva, uz analizu svakodnevnih zbivanja u gradu, a za rekonstrukciju pojedinih događaja pristupili smo analizi iz sata u sat. Također, izuzetno kompleksno pitanje oko broja i identiteta žrtava sa posebnom pažnjom tretirano je tokom istraživanja, uz predstavljanje osnovnih biografskih podataka. Ovo istraživanje obavljali smo ćemo u svih 10 prijeratnih sarajevskih općina (sada: 15 općina) koje smo odredili kao prostornu odrednicu, dok prvih šest mjeseci opsade predstavlja vremensku odrednicu istraživanja, budući da je to period u kojem je, statistički gledano, počinjen najveći broj žločina. No, usljed neprocesuiranosti ovih zločina očekujemo da će rezultati ovoga istraživanja utjecati na istražne, tužilačke i sudske organe da započnu sa navedenim procesima.

Također, posebno značajan segment očekivanog utjecaja projekta odnosi se na obrazovne institucije sa ciljem edukacije učenika, polaznoj osnovi za nastanak udžbenika i priručnika za nastavno osoblje, kao i svim budućim generacijama. Rezultati istraživanja su u fazi objave u naučnom časopisu (Web of Science), kao i prezentacija različitih mobilnih i interaktivnih mapa koje se odnose na predmet istraživanja.                         

Voditeljica projekta: dr. sci. Merisa Karović-Babić; istraživači na projektu: mr. Elvira Toković, Jasmina Zagorica

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti Univerziteta u Sarajevu