Znanstvena monografija NASILJE NAD ŽENAMA: DISKURSI, PERSPEKTIVE, LEKCIJE IZ BH. POVIJESTI
Znanstvena monografija
NASILJE NAD ŽENAMA: DISKURSI, PERSPEKTIVE, LEKCIJE IZ BH. POVIJESTI
Uredio: Fahd Kasumović
Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet, Fondacija Heinrich Böll (Sarajevo) i Heinrich Böll Stiftung e.V. (Berlin) objavili su znanstvenu monografiju Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti. Knjigu je uredio Fahd Kasumović, a objavljena je u Sarajevu i Berlinu. Autori poglavlja su: Almir Marić, Dženan Dautović, Fahd Kasumović, Amila Kasumović, Minela Radušić, Adnan Jahić, Mirza Džananović, Sabina Subašić Galijatović, Sarina Bakić i Ajla Demiragić.
Ova monografija obrađuje problem nasilja nad ženama u bosanskohercegovačkoj povijesti, kao i odnos društva prema navedenom fenomenu od antičkog perioda do suvremenog doba. Nastala je kao rezultat interdisciplinarne suradnje tima sastavljenog od povjesničara/povjesničarki, sociologinja, pravnica i povjesničarki književnosti. Bez obzira na višeslojnost i dugotrajnost nasilja nad ženama u BiH, kao i brojne historijske izvore koji govore o tome, nasilje nad ženama predstavlja problematiku koja je dosad bila marginalizirana u historiografiji. Postojeća znanja su fragmentarna te ne postoji nijedna knjiga koja bi ovo pitanje promatrala na interdiscplinaran način, kroz različite povijesne epohe. Štaviše, rijetki su i članci u kojima se govori o nasilju nad ženama. Dosadašnja saznanja uglavnom se mogu ocijeniti kao uzgredno spominjanje problematike. Cilj ove monografije je popuniti navedenu prazninu te kreirati znanstvenu osnovu na kojoj će se voditi dijalog o ovoj značajnoj temi.
Kako bi postigli postavljeni cilj, autori i autorice poglavlja ove knjige analizirali su veliki broj primarnih izvora u kojima se spominju različiti oblici fizičkog, seksualnog, verbalnog, psihološkog, strukturnog i ekonomskog nasilja nad ženama. Korištena je višejezična građa na latinskom, osmanskom, njemačkom, engleskom, francuskom, bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, kao i njihovim predstandardnim jezičkim idiomima. Među pitanjima koji se nalaze u fokusu istraživanja su povijesna pozadina kulture nasilja nad ženama, mehanizmi koji su doprinosili reprodukciji nasilja unutar patrijarhalnih društava, odnosi moći, identitet nasilnika i žrtava nasilja, okolnosti pod kojima je počinjeno nasilje, sociokulturno konsturiranje odnosa prema nasilju i ženama, varijacije u odnosu prema nasilju u različitim kulturnim sredinama, sankcioniranje nasilja nad ženama, odnos samih žena prema nasilju te, posebice, način na koji su se žrtve nastojale suprotstavljati ovoj pojavi. Pri tome, posebna pažnja posvećena je mnogostrukosti povijesnih perspektiva.
Knjiga ima i svoj društveni cilj. Njome se nastoji doprinijeti društvenom dijalogu o eliminaciji različitih oblika nasilja nad ženama, promociji kulture nenasilja i rodne ravnopravnosti, osnaživanju žena i djevojčica, što su ujedno i ciljevi koji su navedeni u Strategiji održivog razvoja UN-a.
Nakon printanog izdanja, planirano je i elektronsko izdanje koje će biti dostupno na stranici elektronskog izdavaštva FFUNSA i HBS-a u januaru 2025. Sadržaj knjige moguće je pogledati u prilogu ovoj obavijesti.
Knjiga je rezultat istraživačkog znanstvenog projekta koji su sufinansirali Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo i Heinrich-Böll-Stiftung.
