Saradnici instituta UNSA predavači na Međunarodnom samitu mladih u Istanbulu
U Istanbulu je od 8. do 10. augusta 2026. godine održan Međunarodni bošnjački samit mladih, koji je okupio više od 400 naučnika, profesora i studenata iz više od 12 država svijeta. Na trodnevnom Samitu učestvovali su i saradnici s Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Instituta za jezik.
Samit je organizovalo Udruženje Türkiye Bosna Sandžak iz Istanbula, s ciljem povezivanja mladih Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Turske i drugih dijelova svijeta, kao i otvaranja prostora za razgovor o identitetu, historiji, kulturi, jeziku, obrazovanju i budućnosti bošnjačke zajednice.
Na otvaranju Samita prisutnima su se, između ostalih, obratili Muhammed Sandžaktar, predsjednik Udruženja Türkiye Bosna Sandžak, Yasin Albayrak, šef Odjela za nacionalnu sigurnost Predsjedništva Republike Turske, dr. Enes Eminoğlu, zamjenik ministra omladine i sporta Republike Turske, Avni Kula, zamjenik guvernera Istanbula, Abdullah Çiftçi, načelnik općine Bayrampaşa, te İbrahim Akın, zamjenik načelnika općine Bayrampaşa.
U okviru programskog bloka “Naši korijeni – identitet, historija i jezik“, održanog 8. augusta, u prva dva panela učestvovali su predstavnici akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka, a značajan dio programa bio je posvećen historiji Bosne i Bošnjaka, genocidu i drugim zločinima počinjenim tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, savremenom negiranju i revizionizmu, te bosanskom jeziku i bošnjačkoj književnosti.
U prvom panelu govorili su dr. sc. Fuad Baćićanin, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća iz Srbije, dr. sc. Zilha Mastalić Košuta, viša naučna saradnica Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, i dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta.
Dr. sc. Zilha Mastalić Košuta govorila je o historiji Bosne i Bošnjaka, s posebnim osvrtom na kontinuitet Bosne kao historijske i političke cjeline kroz više od 1.100 godina njenog postojanja. Posebno je predstavila najvažnije historijske činjenice i događaje koji su oblikovali Bosnu i identitet Bošnjaka, od srednjovjekovne Bosne do savremenog doba. Osvrnula se i na stalne talase migracija i prisilnih odlazaka Bošnjaka krajem 19. i tokom 20. stoljeća, posebno prema Anadoliji, koji su obilježili njihovu historiju.
Dr. sc. Muamer Džananović govorio je o genocidu i zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini 1992–1995. godine, njihovom negiranju i veličanju presuđenih ratnih zločinaca. Tokom svog izlaganja mladima je uputio poziv da posjete Sarajevo i Institut kako bi se detaljnije upoznali s njegovim radom, ali i da koriste njegovu arhivu i biblioteku, naglasivši da im on lično i uposlenici Instituta stoje na raspolaganju u njihovim istraživanjima. Također, uputio im je poziv da posjete Srebrenicu, ali i druga stratišta, logore, masovne grobnice i mjesta sjećanja širom Bosne i Hercegovine, te da znanje o prošlosti prenose novim generacijama.
Dr. sc. Fuad Baćićanin govorio je o historiji bošnjačke kulture i njenom oblikovanju na prostoru susreta Istoka i Zapada. Posebno je istakao značaj poznavanja vlastite historije i kulturnog naslijeđa za mlade generacije, kao i potrebu njihovog očuvanja i prenošenja u savremenim društvenim okolnostima.
U drugom panelu govorili su prof. dr. Sead Šemsović, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dr. sc. Jasmin Hodžić, direktor Univerziteta u Sarajevu – Instituta za jezik, i dr. sc. Alen Kalajdžija, naučni savjetnik Instituta za jezik.
Prof. dr. Sead Šemsović predstavio je književno stvaralaštvo kao jednu od važnih sastavnica kulturnog i nacionalnog identiteta Bošnjaka. Kroz reprezentativne primjere ukazao je na bogatstvo i kontinuitet bošnjačke književne tradicije te na ulogu književnosti u očuvanju historijskog iskustva, kulturnog pamćenja i jezika.
Dr. sc. Jasmin Hodžić govorio je o položaju bosanskog jezika u različitim historijskim i političkim okolnostima, promjenama njegovog javnog i institucionalnog statusa te odnosu jezika, politike i identiteta. Posebno je ukazano na značaj bosanskog jezika kao jednog od temeljnih elemenata kulturnog identiteta, historije i tradicije.
Dr. sc. Alen Kalajdžija govorio je o historijskom razvoju bosanskog jezika i njegovom mjestu u kulturnoj prošlosti Bosne. Predstavljeni su procesi koji su tokom stoljeća oblikovali njegov razvoj, kao i značaj pisane i jezičke tradicije za razumijevanje kontinuiteta bosanskog jezika i bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa.
Međunarodni samit bio je prilika za susret predstavnika akademske zajednice, institucija i organizacija s mladima iz različitih dijelova svijeta. Poseban značaj imala je mogućnost neposrednog razgovora sa studentima i mladima o historiji Bosne i Hercegovine, genocidu i drugim zločinima, savremenom revizionizmu, kulturi pamćenja, bosanskom jeziku, književnosti i kulturnom identitetu.
Učešće naučnika iz Instituta dodatno je potvrdilo značaj predstavljanja rezultata naučnih istraživanja izvan Bosne i Hercegovine, posebno pred mladima koji žive u različitim državama. Upravo povezivanje naučnog znanja, kulture pamćenja, jezika i historijskog identiteta predstavlja važan osnov za očuvanje veze novih generacija s Bosnom i Hercegovinom, njenom historijom i kulturnim naslijeđem.
