Dekan Fakulteta islamskih nauka dr. Mustafa Hasani, govoreći prilikom otvaranja okruglog stola, istakao je da ta ustanova podržava akademske projekte koji odgovaraju na konkretne društvene izazove, uz očuvanje naučne utemeljenosti.
– Ovaj rad pokazuje kako islamske studije mogu konstruktivno doprinijeti savremenim raspravama i poticati saradnju preko nacionalnih i disciplinarnih granica – kazao je Hasani, najavljujući i novo istraživanje o porodičnom i povezanim oblicima nasilja u muslimanskim sredinama u BiH.
Dr. Aid Smajić naveo je da je primarni cilj skupa predstavljanje zajedničke studije realizirane s partnerima iz Švicarskog centra za islam i društvo (Swiss Center for Islam and Society) pri Univerzitetu u Fribourgu (University of Fribourg), ali i otvaranje šire javne rasprave o konceptu islamskog dušebrižništva.
– Riječ je o modelu saradnje između religijskih zajednica i javnih ustanova koji je već afirmiran u zapadnoevropskom kontekstu. Suština dušebrižništva jeste briga o cjelovitom zdravlju čovjeka, utemeljena na vrijednostima i poruci vjere, ali artikulisana na način razumljiv savremenom institucionalnom okviru – kazao je Smajić.
Amira Hafner-Al Jabaji iz Švicarskog centra za islam i društvo istakla je da se iskustva dviju zemalja ne mogu mehanički porediti, ali da su ljudske potrebe univerzalne.
– Potrebe ljudi u egzistencijalnim krizama svuda su iste. Duhovna briga znači biti uz čovjeka u potrebi – poručila je Hafner-Al Jabaji.
Direktor Centra Hansjörg Schmid rekao je da je projekat razvijan s posebnim fokusom na sekularne institucije poput vojske, bolnica i zatvora.
– Ljudi u tim sistemima imaju i duhovne potrebe. Ključno je pronaći način da duhovna briga bude integrirana u njihov rad, posebno u zdravstvu, gdje je potreban holistički pristup koji obuhvata i duhovnu dimenziju zdravlja – izjavio je Schmid.
Sakib Halilović, dugogodišnji glavni imam Islamskog bošnjačkog centra u Cirihu i praktičar u oblasti dušebrižništva, ocijenio je da Bosna i Hercegovina ima snažnu tradiciju organizirane islamske zajednice, ali da nedostaju formalno uređeni modeli djelovanja u javnim institucijama.
– Ključno pitanje je kako profesionalizirati muslimansko dušebrižništvo u institucionalnom okviru. Švicarska, iako nema tradicionalno organiziranu islamsku zajednicu poput BiH, razvila je formalne modele unutar svog pravnog sistema – kazao je Halilović.
Govoreći o radu u kazneno-popravnim ustanovama, naglasio je važnost resocijalizacije i podrške osobama koje izdržavaju kaznu.
– Naša je odgovornost pomoći tim ljudima da se vrate u društvo kao odgovorni građani – poručio je Halilović.
Učesnici su istakli da razmjena iskustava između Švicarske i Bosne i Hercegovine može doprinijeti daljnjoj institucionalnoj razradi i profesionalizaciji islamskog dušebrižništva, posebno u zdravstvenom i zatvorskom sistemu.
(S.S./Preporod.info)