IN MEMORIAM | Prof. dr. Enes Duraković (1947. – 2024.)

Enes Duraković (Polje kod Dervente, 14. 8. 1947). Studirao i 1971. diplomirao na studijskoj grupi Istorija jugoslovenskih književnosti i srpskohrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je pohađao postdiplomski studij i 1975. odbranio magistarsku radnju Poezija i poetika Skendera Kulenovića, a 1979. doktorsku disertaciju pod naslovom Pjesničko djelo Maka Dizdara. Biran 1973. za asistenta za oblast književnost 20. vijeka, a nakon toga u zvanje docenta, vanrednog i redovnog profesora 1988. godine. Predavao je predmete iz oblasti bošnjačke književnosti, a obavljao je dužnost predsjednika Vijeća Odsjeka. Bio mentor za niz magistarskih radnji i doktorskih disertacija, predavač kolegija iz bosanskohercegovačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, a predavao i u nizu sesija slavističkih seminara. Kao književni historičar i kritičar, bavio se južnoslavenskim književnostima, a posebno bošnjačkom i bosanskohercegovačkom književnošću. Autor je pet naučnih knjiga, priređivač tri antologije bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, četiri toma hrestomatije Bošnjačka književnost u književnoj kritici, kao i preko sedamdeset svezaka izabranih djela bosanskohercegovačkih pisaca. Objavio desetine tekstova u brojnim časopisima i naučnim glasilima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu (Izraz, Sarajevo, Delo, Beograd, Literaturen zbor, Skoplje, Forum, Zagreb, Kreatief, Holandija, Wiener Slawistischer Almanach, Austrija, itd.). Usto, bio jedan od obnovitelja te, nakon Muhsina Rizvića, predsjednik Kulturnog društva Muslimana “Preporod”, član Izvršnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, predsjedavajući plenarne sjednice Prvog bošnjačkog sabora, zamjenik, a potom ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi BiH, kao i urednik časopisa Lica, Život i Pregled te urednik u izdavačkim kućama “Preporod”, “Alef” i “Sarajevo Publishing”, odnosno član redakcijskih odbora u izdavačkim kućama “Svjetlost” i “Veselin Masleša”. Dobitnik je nagrade za književnu kritiku “Braća Šimić”.

Autorske knjige: (1) Govor i šutnja tajanstva (Pjesničko djelo Maka Dizdara), Svjetlost, Sarajevo, 1979, 222 str. (drugo izdanje: Oko, Sarajevo, 2005); (2) Pjesništvo Skendera Kulenovića, Veselin Masleša, Sarajevo, 1983, 144 str.; (3) Riječ i svijet (Studije i eseji o bosanskohercegovačkim pjesnicima XX vijeka), Svjetlost, Sarajevo, 1988, 320 str.; (4) Bošnjačke i bosanske književne neminovnosti, Vrijeme, Zenica, 2003, 193 str.; (5) Arka riječ (Izabrane studije i eseji), BosniaArs, Tuzla, 2006, 335 str.

Priređene knjige: (1) Antologija muslimanske poezije XX vijeka (izbor i predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1990. (drugo i treće, neznatno prošireno izdanje objavljeno pod naslovom Antologija bošnjačke poezije XX vijeka, Alef, Sarajevo, 1996); (2) Antologija bošnjačke pripovijetke XX vijeka (izbor i predgovor), Alef, Sarajevo, 1995; (3) Antologija bosanskohercegovačke poezije XX vijeka (predgovor, izbor u koautorstvu s Milom Stojićem i Markom Vešovićem), Alef, Sarajevo, 2000; (4) Muslimanska književnost XX vijeka I–XXV, Svjetlost, Sarajevo, 1991; (5) Bošnjačka književnost u književnoj kritici I–VI, Alef, Sarajevo, 1998. (urednik edicije, a priredio: I tom – Starija književnost [s Esadom Durakovićem i Fehimom Nametkom], III tom – Novija književnost – Poezija, IV tom – Novija književnost – Proza te VI tom – Književna kritika [s Fahrudinom Rizvanbegovićem]); (6) Izabrana djela Maka Dizdara I–III, Svjetlost, Sarajevo, 1981; (7) Izabrana djela Skendera Kulenovića I–VI, Udruženi izdavači BiH, 1983; (8) Izabrana djela Derviša Sušića I–X, Oslobođenje, Sarajevo, 1985; (9) Izabrana djela Muse Ćazima Ćatića, Svjetlost, Sarajevo, 1988; (10) Izabrane pjesme Alekse Šantića, Oslobođenje, Sarajevo, 1989; (11) Kameni spavač (Izabrane pjesme), Preporod, Sarajevo, 2000; (12) Musa Ćazim Ćatić: Pjesme, prepjevi, eseji, Preporod, Sarajevo, 2002.

Hronološki slijede knjige Bošnjačke i bosanske književne neminovnosti iz 2003, Arka riječi iz 2006, te Obzori bošnjačke književnosti iz 2012. godine. Posebno je važna u Durakovićevom opusu studija Obzori bošnjačke književnosti. Ona je “rezultat dugogodišnjeg iskustva u istraživanju pojedinačnih književnih opusa, proučavanju bošnjačke književnosti, njene historije i unutarnje dinamike kao i borbe za njeno etabliranje u široj južnoslavenskoj zajednici”.

Literatura: Muhsin Rizvić, “Prohod kroz djelo Maka Dizdara” i “Na slapovima pjesničke ponornice Skendera Kulenovića”, u: Panorama bošnjačke književnosti, Ljiljan, Sarajevo, 1994; Muhidin Džanko, “Riječ kao svijet...”, u: Strah od teksta, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 1998; Abdulah Šarčević, “Otvorenost jedne poetologije...”, predgovor knjizi Govor i šutnja tajanstva, Oko, Sarajevo, 2005.

Prof. dr. Enes Duraković penzionisan je 2012. godine.

S tugom u srcu ispraćamo našeg cijenjenog profesora, koji nas je napustio 5. 2. 2024. godine. Njegova strast prema podučavanju, duboko znanje i inspirativna riječ ostavili su trajan utjecaj na sve nas. Bio je mentor, vođa i prijatelj, uvijek spreman pružiti podršku i motivaciju.

Njegova predanost nauci, obrazovanju i ljubaznost prema svima nama ostavit će neizbrisiv trag u našim sjećanjima. Neka njegova duša nađe mir u vječnosti, a njegova ostavština živi kroz nas. Neka se sjećanja na našeg dragog profesora uvijek čuvaju u našim srcima.

Hvala Vam dragi profesore na svemu što ste učinili za nas! Vaša posvećenost, stručnost i ljubaznost ostat će zauvijek urezani u naša sjećanja.

Nek Vam je vječni rahmet !