Iz tiska izašla knjiga “Epistolografija u rimskoj književnosti” autora izv. prof. dr. sc. Drage Župarića

Iz tiska izašla knjiga “Epistolografija u rimskoj književnosti” autora izv. prof. dr. sc. Drage Župarića

Iz tiska je izašla knjiga “Epistolografija u rimskoj književnosti” autora izv. prof. dr. sc. Drage Župarića, profesora na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i vanjskog suradnika na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Knjiga je izašla u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Epistolografija ili umijeće pisanja postaje popularnim književnim oblikom u IV. st. kombinirajući kršćansku i klasičnu grčku tradiciju. Kako autor sam ističe u uvodu ovo djelo je sinteza “koja govori o autorima koji su iza sebe ostavili bogat epistolarni korpus propitujući se kako su se ophodili s epistoralnom tradicijom, zašto su odabrali oblik pisma i kakav su učinak imala pisma na čitatelja. Stavljajući pismo u središte pozornosti, knjiga želi doprinijeti razumijevanju uloge pisma u intelektualnom životu rimske književne kulture u trenutku prijelaza iz Republike u Carstvo pa sve do kraja antike.” 

Docent na Katedri patrologije i kršćanskog nauka KBF-a u Sarajevu dr. sc. Josip Knežević ističe: “Knjiga Epistolografija u rimskoj književnosti vrlo je vrijedno djelo na području kako stare rimske književnosti, tako i starokršćanske književnosti sa svim predstavnicima jer nam prikazuje kontinuirani razvoj jedne književne vrste kao što je epistolografija – za koju se baš i ne može reći da se uvelike studirala – i to kroz period od Rimske Republike i Rimskog Carstva sve do pojave starokršćanske književnosti latinskog jezika te su na taj način zapravo zajedno temelj cijeloj zapadnoeuropskoj (kršćanskoj) civilizaciji na kojemu počiva i civilizacija današnje Zapadne Europe. Prema tome, nema, dakle, sumnje da će se objavljivanjem ove knjige akademska javnost obogatiti još jednim djelom s područja antičke književnosti te posebno epistolografijom unutar nje same.”

“Vidljivo je da su u knjizi jasno postavljeni ciljevi i vješto primijenjene naučne metode. Cilj je bio prikazati ne samo razvoj epistolografije kao književnog žanra i njezine predstavnike u rimskoj književnosti već i ukazati na bogatstvo latinskog jezika promatranog kroz jezik i stil pojedinih rimskih i kršćanskih pisaca. Na osnovi podrobno izvršene analize najistaknutijih predstavnika epistolarnog žanra u rimskoj književnosti, autor na sistematičan i metodološki adekvatan način pokazuje da su se istaknuti rimski i kršćanski pisci držali i kretali u okvirima definicije pisma” istaknula je u svojoj recenziji prof. dr. sc. Sanja Ljubišić, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.