Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu (MAS UNSA) obilježava 150. godišnjicu rođenja kompozitora Sergeja Rahmanjinova (1873 – 1943) koncertom koji će biti upriličen u srijedu, 8. marta 2023. godine, u 19:00 sati, u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”.

Tim povodom nastupit će Belma Alić, priznata violončelistica i profesorica na Muzičkoj akademiji UNSA, Konstantin Krasnitski, eminentni pijanista i profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku (UAOS), i Martina Kuterovac, mlada pijanistica i studentica u klasi prof. Krasnitskog.

Na repertoaru će se naći Sonata za violončelo i klavir u g molu op. 19, Sonata za klavir u d molu, op. 28, br. 1 i Sonata za klavir u b molu op. 36, br. 2.

Ulaz je Slobodan.

Belma Alić je diplomirala 2004. godine na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u klasi prof. Yevgeny Xaviereffa, gdje je magistrirala (2007) i doktorirala (2016) na temu “Nove tehnike u literaturi za violončelo solo 20. i 21. stoljeća”. Umjetnički je rukovodilac kamernog ansambla SA Sinfonietta, članica je kamernog ansambla Muzičke akademije UNSA aMAS, kao i Britanske Opera Circus Company s kojom je imala uspješne izvedbe opere “Differences in Demolition”kompozitora Nigela Osbornea u Engleskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji i Škotskoj. Opera je izvedena na festivalu City of London Festival i imala je prijenos uživo u Edinburghu na BBC radiju, kao i u kraljevskoj palači Hofburg u Beču.

Kao solistica, Alić je nastupala uz pratnju Sarajevske filharmonije, Simfonijskog orkestra u Zenici, Gudačkog orkestra Muzičke akademije UNSA i Mostar Sinfoniette. Koncertirala je u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Holandiji, Danskoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj, BiH i zemljama regije.

Dobitnica je prvih i specijalnih nagrada na Takmičenjima učenika i studenata muzike u FBiH i prve nagrade na Međunarodnom takmičenju Val Tidone u Italiji 2001. godine u kategoriji kamerna muzika (duo violončelo i klavir), gdje je 2010. nagrađena posebnim priznanjem za nestandardne ansamble u kategoriji Tidone Folk (duo glas i violončelo). Dobitnica je stipendije Fondacije Karim Zaimović za doprinos kulturnom stvaralaštvu BiH.

Trenutno je vanredna profesorica na Odsjeku za gudačke instrumente i gitaru na predmetima Violončelo i Kamerna muzika za gudače na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.

Konstantin Krasnitski rođen je u Minsku u obitelji profesionalnih muzičara. Sa pet godina primljen je u Srednju specijalnu glazbenu školu za talentiranu i nadarenu djecu u klasu profesora Jevgenija Puksta. Nakon uspješnog završetka nastavio se školovati na Bjeloruskoj državnoj muzičkoj akademiji u klasi priznatog profesora Vladimira Nehaenka. Veliki utjecaj na mladog Krasnitskog imalo je njegovo poznanstvo s priznatim ruskim pijanistom Viktorom Karpovičem Meržanovom kod kojeg se usavršavao sedam godina.

Zvanje magistra umjetnosti Krasnitski je stekao na Bjeloruskoj državnoj akademiji, gdje je od 1999. godine angažiran kao pedagog. Ubrzo je postao gostujući profesor Umjetničke akademije Anyang Normal University u Kini, docent Bjeloruske državne akademije, te izvanredni profesor Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Njegovi studenti ostvaruju zapažene rezultate na međunarodnim natjecanjima i festivalima.

Krasnitski je višestruko nagrađivan pijanist o čemu svjedoče brojna priznanja kao što su apsolutni pobjednik, laureat I nagrade i posebne nagrade publike na I Međunarodnom pijanističkom natjecanju EPTA (European Piano Teachers Association) “Svetislav Stančić” u Zagrebu (1999), IV nagrada i titula laureata na III Međunarodnom pijanističkom natjecanju “S.V.Rahmanjinov” u Moskvi (2002), kao i nagrada posebnog fonda predsjednika Republike Bjelorusije Aleksandra Lukašenka (2002).

Aktivno koncertira diljem svijeta i predstavio se u Bjelorusiji, Rusiji, Ukrajini, Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Tadžikistanu, Njemačkoj, Austriji, Turskoj, Italiji, Norveškoj, Danskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Surađivao je s vodećim orkestrima u Bjelorusiji, te s inozemnim orkestrima poput Moskovskog simfonijskog orkestra, St. Croix Valley Symphony Orchestra, Simfonijskog orkestra Hrvatske RTV, Hrvatskog komornog orkestra, Varaždinskog komornog orkestra. Nastupao je u Konzerthausu u Berlinu, Velikoj Plavoj “Rahmanjinovskoj” i Maloj dvorani Moskovskog konzervatorija, Queen Elizabeth Hallu u Londonu, Volkstheateru u Beču, KD Vatroslav Lisinski, Muzeju Mimara, Državnom arhivu i Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, Palači Republike u Minsku, Steinway Chamber Hallu u Kopenhagenu.

Surađivao je s istaknutim glazbenicima, kao što su Pavle Dešpalj, Vladimir Ziva, Berislav Šipuš, Yevgeny Xaviereff, Genadij Provatorov i drugi. Praizveo je nekoliko kompozicija hrvatskih kompozitora Davora Bobića, Josipa Štolcera Slavenskog i Sanje Drakulić.

Član je EPTA Hrvatska i Hrvatskog društva glazbenih umjetnika.

Martina Kuterovac (Vinkovci, 2001) završila je osnovnu i srednju glazbenu školu “Josipa Runjanina” u Vinkovcima, kao i gimnaziju “Matije Antuna Reljkovića” u Vinkovcima, nakon čega 2019. godine upisuje studij klavira na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u klasi profesora Konstantina Krasnitskog.

Tokom školovanja učestvovala je na brojnim takmičenjima, gdje je, kao solist i u kamernim sastavima, višestruko nagrađivana. Osvojila je drugo mjesto u kategoriji za klavir solo na međunarodnom klavirskom natjecanju “Jan Sibelius Fest” u Finskoj (2021), prvu nagradu na međunarodnom natjecanju “Davorin Jenko” u Beogradu (2022), prvu nagradu na 59. hrvatskom regionalnom natjecanju učenika i studenata glazbe (2021), a na istom natjecanju na državnoj razini osvaja drugu nagradu u kategoriji kamernih sastava od 6 do 9 članova. U istom sastavu osvaja prvu nagradu na međunarodnom natjecanju kamerne muzike u Sremskoj Mitrovici.

Godine 2021, uspješno je predstavila Akademiju za umjetnost i kulturu u Osijeku na 22. Memorijalu “Darko Lukić” - međunarodnom susretu mladih klavirista, a 2023. nastupila je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu povodom obilježavanja “Rođendana umjetnosti”.

Kuterovac je sudjelovala na brojnim seminarima međunarodno priznatih umjetnika kao što su Srđan Filip Čaldarović, Vasilij Šerbakov, David Grigorian, Dragomir Bratić, Aleksandra Pavlović, Danijel Gašparović, Jakša Zlatar, Vedran Janjanin itd.