Međukulturalno razumijevanje i saradnja mladih u Bosni i Hercegovini

Završena je implementacija i trećeg seta aktivnosti projekta „Međukulturno razumijevanje i saradnja mladih u Bosni i Hercegovini“ pod vodstvom Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (koordinatorice doc. dr. Sarina Bakić i doc. dr. Ehlimana Spahić), a uz podršku UNESCO-a. Ovaj projekat je dio okvirnog projekta „Dijalog za budućnost“.

Nakon predavanja 11. 04. 2019. o metodama i tehnikama promocije institucija kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini te predavanja o metodama i tehnikama promocije kulturno-historijskog naslijeđa koja je učesnicama i učesnicima projekta održao prof. dr. Veldin Ovčina sa Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, naredni dan, 12. 04. 2019, realizirane su dvije studijske posjete. One su obuhvatale Mostar i Trebinje.
 
Studijska posjeta Mostaru je realizirana organiziranom posjetom Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. Studentice i studente je pozdravio direktor HNK Mostar Ivan Vukoja, te su zajedno sa zamjenicom direktora Kazališta Antonelom Pehar obišli zgradu HNK, garderobu, izložbu fotografija i plakata predstava ovog značajnog pozorišta u Bosni i Hercegovini. Studenticama i studentima je predstavljen kratak historijat Hrvatskog narodnog kazališta, repertoar i ostale aktivnosti koje su dio programa i strategije HNK Mostar. Antonela Pehar je istakla rad Dramskog studija mladih HNK Mostar koji predstavlja besplatni edukacijski program ove institucije namijenjen srednjoškolcima, studentima i svim mladim ljudima do 26 godina. Ovaj program se sastoji od različitih radionica, seminara i drugih različitih vidova učenja kada je u pitanju dramsko obrazovanje i dramski odgoj. Na ovaj način se mladi pripremaju i za aktivno učestvovanje u svojoj zajednici, poduzimanje inicijativa, jačaju svoje samopouzdanje i, što je veoma važno, jača se doprinos kulturi dijaloga kroz razmjenu stavova, mišljenja i vrijednosti sa drugim mladim ljudima. Učesnici projekta su svojim pitanjima za Antonelu Pehar i u razgovoru sa njom potvrdili značaj rada na razvoju kulturnih navika građana, naročito mladih te potvrdili značaj umjetnosti za razumijevanje i saradnju među ljudima u cijeloj Bosni i Hercegovini, s posebnim akcentom na grad Mostar.
 
Nadalje, studenti i studentice su posjetili Muzej Hercegovina u Trebinju, gdje su domaćini bili kustosi muzeja Stanka Jokanović, arheolog, i Simo Radić, historičar. Nakon predstavljanja historijata grada Trebinja zajedničkom šetnjom kroz centar Trebinja te u razgovoru o značaju i ulozi pjesnika Jovana Dučića za Trebinje učesnici projekta su imali priliku pogledati cjelokupni legat Jovana Dučića svom gradu. Pogledali su etnografsku zbirku života i rada stanovništva Trebinja i istočne Hercegovine, s naglaskom na nošnju, način života, običaje i ukupnu tradiciju ovog dijela Bosne i Hercegovine. Učesnici su obišli i historijsko i arheološko odjeljenje ovog muzeja.
Nakon posjete Muzeju Hercegovina studenti i studentice su vidjeli Osman-pašinu džamiju koja je sagrađena 1726. godine prema zahtjevu Osman-paše Resulbegovića, jednog od osnivača Trebinja. Ova džamija je u ratu 1993. godine bila zapaljena i srušena, te je 2005. godine konačno obnovljena i otvorena. Nalazi se u Starom gradu i predstavlja jednu od najljepših džamija u Hercegovini. Učesnici projekta su nedaleko od Osman-pašine džamije vidjeli i Katedralu Rođenja Blažene Djevice Marije iz 1884. godine i Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg iz 1908. godine. Sva tri objekta kulturno-historijskog naslijeđa se nalaze u neposrednoj međusobnoj blizini.
Učesnici projekta su obišli jednu od najinteresantnijih savremenih turističkih tačaka u Trebinju, a to je Anđelkina kapija. U pitanju je jedna vrsta modernog kulturološkog fenomena, gdje je obična kapija u Starom gradu Trebinja postala turistički simbol grada, jer je na tom mjestu snimana jedna od najgledanijih i masovno prihvaćenih televizijskih serija na cijelom Balkanu i šire „Ranjeni orao“, snimljena prema istoimenom romanu srbijanske književnice Mir Jam. „Izmišljena“ je baš kao i čuveni Julijin balkon u Veroni, koji je Šekspirova umjetnička imaginacija, ali uz malo poslovne domišljatosti – ovaj balkon je postao turistički i kulturni simbol ovog grada u Italiji. I Turistička zajednica u Trebinju je na sličan način Anđelkinu kapiju iskoristila za promociju turizma u Trebinju te je Kapija postala nezaobilazno mjesto za posjete domaćih i stranih turista.