Istraživanje koje je nedavno predstavljeno i u sjedištu Ujedinjenih nacija | Repozicioniranje građana u središte mira i političkog napretka

(Sarajevo, 09. novembar, 2026) Nakon što je krajem oktobra u UN-u predstavljeno istraživanje "Repozicioniranje građana u središte mira i političkog napretka”, ista publikacija je danas zvanično predstavljena i u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu. Kroz panel diskusije, Univerzitet u Sarajevu i Vijeće za razmjenu  Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, u saradnji s Pravnim fakultetom i Fakultetom za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, predstavili su Istraživačke nalaze zasnovane na stavovima građana i saradnji preko linija podjela u Bosni i Hercegovini, te njihov značaj za inkluzivnu izgradnju mira zasnovanu na nacionalnom vlasništvu u podijeljenim i postkonfliktnim društvima.

„Univerzitet u Sarajevu s posebnim zadovoljstvom nastavlja dijalog započet u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, gdje su predstavljeni značajni istraživački nalazi univerziteta Yale i Luksemburg, zajedno sa Studentskom deklaracijom o miru, inicijativom naših studenata razvijenom kroz evropsku univerzitetsku alijansu EUPeace. Ova istraživanja potvrđuju da, uprkos postojećim političkim i društvenim podjelama, građani Bosne i Hercegovine dijele važne vrijednosti i očekivanja u pogledu mira, jednakih prava i odgovornih institucija. Posebno smo ponosni što je Studentska deklaracija o miru, pokrenuta na Univerzitetu u Sarajevu, dobila široku međunarodnu podršku i bila predstavljena u Ujedinjenim nacijama kao primjer aktivnog doprinosa mladih izgradnji mira. Vjerujemo da odgovornost univerziteta nije samo obrazovanje kompetentnih stručnjaka nego i odgovornih građana, te da upravo kroz svoju treću misiju univerziteti moraju aktivno doprinositi izgradnji pravednog, mirnog i inkluzivnog društva. Naš je cilj da naučno znanje, međunarodnu akademsku saradnju i studentske inicijative pretvaramo u konkretne aktivnosti koje jačaju međusobno povjerenje, povezuju zajednice i stvaraju temelje održivog mira“, naglasio je prof. dr. Tarik Zaimović, rektor Univerziteta u Sarajevu

„Ova istraživanja pokazuju da građani Bosne i Hercegovine imaju različite poglede na uređenje političke vlasti, ali mnogo zajedničkih očekivanja od institucija. Žele da one budu odgovorne, nepristrasne i da rade u interesu sviju. Istraživanja takođe pokazuju da saradnja uprkos postojećih podjela već postoji i da je možemo učiniti trajnijom ako je povežemo s institucijama, jasnom odgovornošću i potrebama građana", istakla je Azra Kačapor-Nurkić, generalna direktorica Instituta za razvojni utjecaj isuosnivačica I članica nadzornog odbora United States-Bosnia and Herzegovina Exchance Council-a.

"Naš rad se bavi parametrima saradnje i institucionalne izgradnje u Bosni i Hercegovini. Zanimaju me putevi kojima država i društvo mogu pokušati da se rekonstituišu  nakon sukoba, bez obzirom na to koliko je teško ali i neophodno napraviti taj korak", naglasio je David J. Simon, Direktor programa za studije genocida na Yale Univerzitetu.

“Istraživanje provedeno u okviru projekta CONSENT BiH Univerziteta u Luksemburgu pokazuje da Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali imaju iznenađujuće slične šire političke stavove i očekivanja od institucija, uprkos značajnim razlikama u pogledima na ustavno uređenje i raspodjelu političke moći. Rezultati također dovode u pitanje pretpostavku da etničke zajednice imaju jedinstvene stavove o ustavnim pitanjima, otkrivajući značajne razlike unutar samih zajednica i ukazujući na to da su mogućnosti za politički kompromis složenije nego što se obično prikazuje u političkim raspravama”, istakao je Josip Glaurdić, redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Univerziteta Luksemburg.

Anketa provedena na više od 2.000 građana kroz 18 ustavnih pitanja, pokazala je da ispitanici različitih etničkih linija imaju izuzetno slične stavove o nacionalizmu, populizmu, ekonomskoj politici pa čak i o ratu u Bosni i Hercegovini. Mir i stabilnost su im bili glavni ustavni prioritet, zatim jednaka prava, suzbijanje korupcije, politička odgovornost i ekonomski razvoj, sve ispred prava etničkih grupa, a nezavisnost pravosuđa je prvo među ustavnim pitanjima u svakoj etničkoj grupi.

Rezultati pokazuju da se više od trideset godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, građani mnogo više slažu oko toga kako javne institucije trebaju funkcionisati nego oko toga kako politička vlast treba biti organizovana, te da češće sarađuju preko podjela nego što to politički i javni diskurs sugerišu. Tri od četiri ispitana građanina žele da sudstvo i tužilaštvo budu potpuno nezavisni od političkog uticaja, stav koji dijeli najmanje 72% ispitanika u svakoj etničkoj grupi.

Više o aktivnostima Vijeća za razmjenu Maryland-BiH na https://mdbih-council.org

_{Fotografije: Anes Asotić}