Prof. dr. Ivo Josipović održao predavanje na Univerzitetu u Sarajevu povodom Dana državnosti BiH

75 godina ZAVNOBIH-a i ZAVNOH-a u kontekstu postojećih odnosa u regiji

Univerzitet u Sarajevu je, u četvrtak 22. novembra 2018. godine, organizirao tribinu kako bi obilježio jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Na tribini posvećenoj temi „75 godina ZAVNOBIH-a i ZAVNOH-a u kontekstu postojećih odnosa u regiji“ govorio je prof. dr. Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske u periodu od 2010. do 2015. godine.

Riječi dobrodošlice učesnicima tribine uputio je prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, te najavivši prof. dr. Ivu Josipovića istakao da se radi o dokazanom prijatelju Bosne i Hercegovine koji je dao i daje izuzetan doprinos razvoju dobrosusjedskih odnosa Bosne i Hercegovine i Hrvatske. 

„Iskustva  suživota i zajedništva  imaju svoju svrhu i povijesno opravdanje. Tako je i Bosna i Hercegovina 25. novembra 1943. godine voljom svojih naroda potvrdila svoju državnost na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, u svojim srednjovjekovnim granicama koje su među najstarijim u Evropi“, podsjetio je rektor Škrijelj, te naglasio da u Bosni i Hercegovini suživot i tolerancija nikada nisu bili pitanja morala već smisao egzistencije svih naroda koji žive na ovom prostoru.
„Ova nepobitna činjenica je potvrđena upravo 25. novembra 1943. godine aktom kojim je izražena odlučnost naroda BiH i ostalih da njihova zemlja, koja nije 'ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska', bude zajednica ravnopravnih naroda. Ovaj povijesni akt predstavlja jedan od glavnih stubova državnosti naše zemlje, te ga stoga treba trajno promovirati uprkos svim nastojanjima destruktivnih retorika koje pokušavaju da prikažu da je suživot u ovoj zemlji nemoguć", istakao je rektor Škrijelj.

U izlaganju na temu „75 godina ZAVNOBIH-a i ZAVNOH-a u kontekstu postojećih odnosa u regiji“ prof. dr. Ivo Josipović je istakao politički značaj zasjedanja ZAVNOH-a i ZAVNOBiH-a, te o istima govorio u kontekstu današnjih političkih odnosa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali i u kontekstu naših međudržavnih odnosa.
Naglasio je da su procesi koji su se odvijali kroz zasjedanja ZAVNOH-a i ZAVNOBiH-a slični u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, jer su oba tijela značila nastajanje Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao država i u jednom trenutku su zapravo značile formiranje nove vlasti, narodne vlasti nasuprot okupatorskim režimima koji su vladali tada u svim zemljama bivše Jugoslavije.
„Kad gledamo što su glavne poruke i glavni rezultati i ZAVNOH-a i ZAVNOBiH-a to je u prvom redu ustanovljenje državnosti federalne Hrvatske i federalne Bosne i Hercegovine. Dakle ako danas tražimo gdje je korijen suvremene državnosti naših zemalja on je zasigurno u zasjedanjima ZAVNOH-a i ZAVNOBiH-a“, istakao je profesor Josipović, te dodao da osim što su ustanovili državnost naših zemalja ZAVNOH i ZAVNOBiH su odredili i granice naših zemalja, ustanovili ravnopravnost naroda, te postavili temelje funkcioniranja vlasti.

„Kad pogledamo kakva je situacija danas i koliko se naša društva i naše države oslanjaju na tradiciju antifašizma i ZAVNOH-a i ZAVNOBiH-a onda moram reći da situacija u Hrvatskoj nije baš sjajna.“, naveo je profesor Josipović te dodao: „Nije sjajna iz razloga jer iako Hrvatska u preambuli Ustava ima pozivanje na antifašističku borbu, nažalost mi danas imamo društvene procese u kojima određene političke stranke i političke grupacije žele redefinirati hrvatsku povijest, odnosno žele od dobroga napraviti zlo, a od zla napravit dobro". Profesor Josipović je naveo da se revizija povijesti u Hrvatskoj odvija na više razina: jedna je simbolička, uz afirmiranje simbola koji asociraju na NDH, druga je razina snažni pokret unutar Katoličke crkve koji ide za revizijom povijesti, dok treću razinu revizionizma čine oni koji javno proglašavaju antifašističku borbu zločinačkom, a ustaški režim narodnim. Također i u kulturi, umjetnosti i sportu vide se jasni signali kako se kotač povijesti želi vratiti nazad i promijeniti.
Profesor Josipović je zaključio kako je zadnjih godina trend revizije i reafirmacije ustaštva u Hrvatskoj vidljiv i raste, istaknuvši da se nada da to neće preći u nešto veće i puno opasnije nego što je to danas, tim prije što reviziju povijesti na svojim plećima u Hrvatskoj najčešće osjete pripadnici manjina, nacionalnih i drugih.

Prof. dr. Ivi Josipoviću, predsjedniku Republike Hrvatske u periodu od 2010. do 2015. godine, 21. novembra 2018. godine u Narodnom pozorištu Sarajevo, dodijeljena je Međunarodna nagrada Isa-beg Ishaković, koja se dodjeljuje državnicima koji promoviraju mir, razumijevanje i toleranciju.