Na Univerzitetu u Sarajevu održana naučna konferencija „Alija Izetbegović i njegovo shvatanje prava i države“

Univerzitet u Sarajevu je u saradnji sa Univerzitetom Yildirim Beyazit u Ankari organizirao jednodnevnu naučnu konferenciju pod nazivom „Alija Izetbegović i njegovo shvatanje prava i države“ u povodu obilježavanja petnaeste godišnjice od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Cilj konferencije koja je održana u petak 19. oktobra 2018. godine je sagledavanje načina na koji je Alija Izetbegović razumijevao pravo i državu u svojim djelima i državničkom angažmanu. 

Prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, u uvodnom obraćanju izrazio je čast i zadovoljstvo zbog organiziranog naučnog skupa u spomen na velikog državnika i mislioca, prvog predsjednika Predsjedništva nezavisne Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Aliju Izetbegovića.
„I petnaest godina nakon smrti Izetbegovića njegov lik i djelo kao i njegov značaj i uloga u kreiranju politike i vođenju tada tek stvorene države su jako aktuelni i sadrže fakte koji su važni ne samo historičarima nego plijene pažnju šire političke i naučne javnosti. Predsjednik Alija Izetbegović je bez sumnje najveća politička ličnost u novijoj i najznačajnija pojava u ukupnoj historiji Bosne i Hercegovine, jedan od rijetkih državnika svijeta koji je u međunarodnim diplomatskim vodama bio jednako omiljen i cijenjen i na Istoku i na Zapadu, čovjek koji nije gradio kult ličnosti poput drugih predsjednika, nego je svojim dostojanstvom, svojim ogromnim strpljenjem, vjerom i mudrošću plijenio sve ljude kojima je stalo do dobra kao univerzalne vrijednosti“, istakao je rektor Škrijelj, te dodao da za njega možemo slobodno kazati da je pripadao plejadi pravnika i filozofa koji su pravu dali jednu duhovnu dimenziju. 
„Državu Bosnu i Hercegovinu i njeno političko i pravno uređenje je, prije svega, vidio kao građansku državu u kojoj je čovjek-građanin glavna vrijednost koja se afirmira, pored ostalog, pravom ispoljavanja svojih kulturoloških, etničkih i nacionalnih posebnosti. Drugačije kazano, zalagao se za principe moderne demokratije u kojoj će svako imati pravo da bude to što jeste“, naglasio je rektor Škrijelj.

Univerzitet Yildirim Beyazit u Ankari jedan je od organizatora skupa, a prorektor prof. dr. M. Fatih Uşan izjavio je da Aliju Izetbegovića poznaje kao velikog i mudrog državnika, prije svega, po tome što je bio veliki pravnik. „Kod nas se koristi jedan pojam koji se može prevesti kao 'baviti se nečim, ali unoseći se u to pitanje'. Ova ličnost nije živjela gledajući svoj interes nego se uvijek vodila kolektivnim interesom. Alija Izetbegović je bio takav i to je ono što ga karakterizira", rekao je Uşan. Uvijek se, kako je kazao, borio za sve ljude, bez obzira na vjersku, etničku ili neku drugu pripadnost. "Ta njegova briga za sve ljude je u Turskoj našla odjeka i zbog toga ga mi cijenimo", dodao je Uşan.

Ambasador Republike Turske u BiH NJ. E. gospodin Haldun Koç je u toku uvodnog obraćanja naglasio da su Bosna i Hercegovina i Turska dvije prijateljske zemlje, zahvalivši organizatorima ovog skupa. Podsjetio je da rahmetli Alija nije bio samo političar i mislilac, da je bio više od toga. „On je u jednom dijelu srca imao Bosnu, a u drugom cijeli islamski svijet. U vrijeme rata, obilazeći frontove, pokazao je kako je bio hrabar", rekao je ambasador Koç. Podsjetio je na Alijine riječi: "Nikad ne tražite osvetu, tražite pravdu."
"Želio je da se Bošnjaci osjećaju slobodno u svojoj zemlji. Teško je u nekoliko riječi opisati ovu multidimenzionalnu ličnost. Nikad nije odustao od svog vjerskog i nacionalnog identiteta. Nikada nije izgubio dostojanstvo. Mir i stabilnost je ono za šta se on borio i nikada nije oko toga pravio kompromis", rekao je Koc.

Izlaganje prof. dr. Zühtüa Arslana, predsjednika Ustavnog suda Republike Turske, imalo je za cilj da ukaže na značaj pravne misli Alije Izetbegovića i njeno viđenje izvan granica Bosne i Hercegovine. U uvodnom izlaganju o temi „Tri pojma u shvatanju Alije Izetbegovića: pravda, pravo i sloboda“ naveo je da u shvatanju Alije Izetbegovića ovi pojmovi imaju posebno mjesto, te da sačinjavaju i elemente njegovog moralnog i političkog principa koji je formulirao kao biti i ostati čovjek.
„Odlučni borbeni čovjek, hrabar komandant, fer i mudar predsjednik... Po mom mišljenju, pored svih ovih karakteristika, ono što, prije svega ovoga, čini Aliju jedinstvenim i trajnim jeste da je on veliki mislilac“, istakao je prof. dr. Zühtü Arslan. Prema njegovim riječima, Alija Izetbegović je stajao između Istoka i Zapada i želio ih je spojiti. 
Prof. dr. Zühtü Arslan također navodi da misao koju je Izetbegović branio tokom cijelog svog života jeste uspostavljanje pravednog političkog i pravnog poretka u kojem će razlike moći da žive zajedno, na osnovu jednakosti i slobode. Dalje, prof. dr. Arslan ističe da je Alija izrazio osnovnu filozofiju pravednog društvenog i političkog poretka kroz princip biti i ostati čovjek. „Ovaj princip, s jedne strane, nudi ključ za smislen i individualan život, a s druge strane, ključ mirnog suživota sa onima koji sebe drugačije pozicioniraju i shvataju. Drugim riječima, biti čovjek i ostati čovjek, sadrži dva principa, jedan moralni/etički i drugi pravni i politički“, navodi prof. dr. Arslan, te dodaje da moralni i politički princip biti čovjek i ostati čovjek zahtijeva demokratsku državu zasnovanu na vladavini prava i osnovnim pravima i slobodama pojedinaca.

Prema programu konferencije prezentirana su izlaganja naučnih referata i radova eminentnih članova akademskih zajednica Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta Yildirim Beyazit u Ankari:
•    prof. dr. Fikret Karčić: „Razumijevanje prava u djelu Alije Izetbegovića“
•    prof. dr. Muharrem Kiliç: „Izetbegovićevo shvatanje prava u filozofskoj misli“
•    doc. dr. Admir Mulaosmanović: „Alija Izetbegović o ulozi prava i pravnih normi u društvu“
•    akademik prof. dr. Mirko Pejanović: „Odnos Alije Izetbegovića prema državnosti Bosne i Hercegovine u istorijskom kontekstu disolucije SFRJ i sticanja suverenog i nezavisnog statusa Republike Bosne i Hercegovine“
•    dr. Taylan Barin: „Ograničavanje vlasti u Alijinom konceptu države“
•    prof. dr. Selmo Cikotić „Shvatanje države u djelima i radu Alije Izetbegovića“

Konferencija „Alija Izetbegović i njegovo shvatanje prava i države“ je organizirana uz podršku Ambasade Republike Turske u BiH i Ziraat banke.