Pola stoljeća Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu – temeljne naučnoistraživačke ustanove za lingvističku bosnistiku

Osnivanje Instituta za jezik u Sarajevu 1972. godine rezultat je zasnivanja službene bosanske (bosanskohercegovačke) jezičke politike donošenjem dokumenta „Književni jezik i književnojezička politika u Bosni i Hercegovini“ u februaru 1971. godine, kojim je u tadašnjim širim društvenim okvirima, Sarajevu, u odnosu na Beograd i Zagreb, također dodijeljen status lingvističkog centra. Institut je počeo s radom 1973. godine, tako da već krajem 2023. doseže svojih punih pedeset godina rada i djelovanja. Institut za jezik je od svoga početka imao zadatak da proučava savremeni jezik u Bosni i Hercegovini i da na naučnim i teorijskim te društvenim osnovama razvija bh. književnojezičku politiku kao osnovu za primjenu standardnog jezika u Bosni i Hercegovini. Također, u osnove svoga rada Institut od početka već ubraja i rad na podizanju i jačanju lingvističkog kadra u Bosni i Hercegovini, ali i saradnju s ustanovama kulture, odgoja i obrazovanja, sve s ciljem širenja jezičkog znanja i podizanja nivoa opće jezičke kulture.

Kao naučna ustanova, za primarnu djelatnost Institut za jezik postavlja rezultate naučnoistraživačkog rada u oblasti savremenog jezika u Bosni i Hercegovini, u oblasti historije literarnog jezika u Bosni i Hercegovini, u oblasti primijenjene lingvistike (naročito u vezi s jezikom u školstvu) te u drugim oblastima sintetskih istraživanja jezičke problematike u Bosni i Hercegovini.

Od svog osnivanja do danas u Institutu je uvijek bio zaposlen mali broj radnika, tako da je i danas Institut za jezik najmanja organizaciona jedinica Univerziteta u Sarajevu. U poređenju s drugim sličnim Institutima  u regionu, u resursnom smislu, ovdje govorimo o obimu trostruko manjeg kapaciteta, pa i manjem od toga. Uprkos navedenom, Institut za jezik u naučnoistraživačkim rezultatima u dobroj mjeri prati i slične slavističke institute.

Od početka rada Instituta veći fokus je stavljen na istraživanje bh. dijalekata, tako da danas imamo dvanaest knjiga iz edicije Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik i već pripremljenu trinaestu knjigu za tekuću godinu (o govoru Sarajeva). Kao rezultat ranijeg dijalektološkog projekta Instituta danas imamo i prvi tom Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa, kao izdanja od posebnog nacionalnog interesa. Također, u planu je i izrada prve bosanske dijalektologije monografskog karaktera, a najnovija završena dijalektološka studija govori o slavenskom genitivu u bosanskom jeziku.

Kad je riječ o jeziku bh. iseljeništva, u Institutu je dovršen projekat  i štampana obimna publikacija o jeziku Bošnjaka u Turskoj, a u pripremi za štampu je studija o govoru Bošnjaka u Albaniji.

U oblasti historije jezika Institut je izdavač i već nekoliko značajnih monografija o srednjovjekovnom periodu, o bosanskoj redakciji staroslavenskog jezika i srednjovjekovnoj bosanskoj epigrafici na narodnom jeziku, a pripremljen je i javno dostupan i digitalni jezički anotirani korpus tekstova srednjovjekovne Bosne. Od aktuelnih projekata za ovaj period izdvaja se Historijski rječnik bosanskog jezika – I tom (srednji vijek), a u planu je izrada i prve monografije o osnovama historije bosanskog jezika. Ranije je, a tako i danas, naročito bio zapažen rad na bogatom korpusu bosanskih arebičkih tekstova (popularne alhamijado ili bosnevijske literature), i ove godine su već pripremljeni za štampu bosanski arebički bukvari – Bosanske elifnice, a o bogatom korpusu bosanske arebičke literature Institut već ima tri publikovane monografije. U planu je da se u bližem narednom periodu obrade bosanski arebički rječnici i gramatike. Značajno je napomenuti da, u kontekstu historije jezika, Institut za jezik ima i svoj „Konverter pisama“ – javno dostupan i besplatan – kojim se latinični ili ćirilični tekstovi savremenog jezika mogu konvertovati u tradicijska pisma bosanskog jezika: bosansku varijantu glagoljice, bosansku arebicu i bosančicu.

Također, značajan je broj radova o bosanskoj franjevačkoj literarnoj tradiciji, pa smo i ove godine pripremili jednu monografiju o bosanskom franjevačkom jezičkom izrazu. Ovdje valja pridodati monografije i zbornike o jeziku bh. pisaca.

U oblasti sociolingvistike i jezičke politike, Institut ima zapažene rezultate, naročito u kontekstu organizacije naučnih skupova i prigodnih zbornika radova, od kojih valja u prvi plan istaći Institutov Simpozij o bosanskom jezikui tri knjige radova s ovog skupa, ali i najnoviji zbornik radova Institucionalizacija nauke o jeziku u Bosni i Hercegovini (2023). Za posebno važne ističe se i zbornik Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku  (1974), kao zbornik s prvog takvog skupa u organizaciji Instituta za jezik, a zatim i zbornici Funkcionisanje jezika u višenacionalnim zemljama (1990), Jezik i demokratizacija (2001) i Jezik – sloboda – tradicija: Društveno-politička stvarnost bosanskoga jezika u južnoslavenskoj jezičkoj zajednici (2018), koji se mogu primijeniti u praksi za sagledavanje uvijek osjetljivih pitanja međunacionalnih odnosa i statusnih pitanja maternjeg jezika u našem društvu. U historijskom smislu, značajni sociolingvistički poduhvati su i monografije o dokumentima književnojezičke politike od 1850. do 2000. odnosno o raspravama o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. U toku je izrada monografije koja će tematizirati dva stoljeća bosanskog jezika i školstva, od 1823. do 2023. godine. Institut je i izdavač Rječnika bosanskog jezika i Osnova gramatike bosanskog jezika, a ima i svoj pravopisni priručnik. Posebno su za pravopisna pitanja u Bosni i Hercegovini značajne institutske publikacije Pravopisne teme, štampane u periodu od 1979. do 1980. godine. Za standardni i suvremeni jezik važan poduhvat je i nekoliko Institutovih monografija o gramatici, dok je u planu izrade i Praktična gramatika bosanskog jezikazasnovana na ishodima učenja. Slično, Institut je ranije izradio rječnike školske dvojne terminologije, dok je u aktuelnom trenutku započet posao sličnih kontrastivnih terminoloških rječnika.

Posebno je za bosansku akcentologiju važno institutsko izdanje Bosanski akcenatski priručnik kao izdanje od posebnog nacionalnog interesa za 2020. godinu, a u pripremi za štampu je i Bosanski rječnik akcenatskih dubleta, dok je u planu izrada Bosanskog akcenatskog atlasa.

Već od svog osnivanja, Institut je posvećivao posebnu pažnju i onomastičkim istraživanjima i još je neprevaziđena institutska monografija o muslimanskim ličnim imenima orijentalnog porijekla, dok je u izradi monografija o izgovornim varijantama muslimanskih ličnih imena. Monografija o ilijaškoj toponimiji začetak je novih temeljnih sveobuhvatnih toponomastičkih i šire onomastičkih istraživanja, koja će rezultirati obimnim bosanskim rječnikom toponima, etnika i ktetika.

Institut je organizirao seminare stručnog usavršavanja za nastavnike bosanskog jezika u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj, a u saradnji smo i s našim iseljeništvom u Sloveniji i Švedskoj.

U stručnom smislu, ističe se projekat „O bosanskom, na bosanskom“, u vidu snimljenih stotinu televizijskih tematskih emisija o jeziku, u saradnji s Televizijom Sarajevo.

Još od osnivanja Instituta izlazi i časopis Književni jezik u kojemu se objavljuju stručni, pregledni i naučni lingvistički radovi.  Do sada je objavljeno blizu 10 000 stranica ovog časopisa, kao jednog od rijetkih u kojem se objavljuju samo radovi iz lingvistike. Trenutno je u pripremi 34. broj.

Saradnici Instituta za jezik učestvuju redovno na domaćim i stranim međunarodnim naučnim konferencijama i objavljuju svoje pojedinačne radove u relevantnim naučnim publikacijama. Samo u posljednjih pet godina objavljeno je blizu stotinu pojedinačnih radova. Također, ne uzimajući u obzir pojedinačne članke, gledajući ukupno na rezultate naučnoistraživačkog rada u Institutu za jezik, možemo reći da, zaključno sa 2023. godinom, u ovih pola stoljeća govorimo također o ukupno stotinu knjižnih publikacija (devedeset knjiga do 2022. i još deset u planu za tekuću godinu), štampanih u ukupnom obimu od blizu 40 000 stranica. Za 2024. godinu planirana je izrada monografije Hronika rada Instituta za jezik (1973–2023), po kojoj će se moći steći detaljni uvidi u sva naučna dostignuća Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Dr. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik UNSA

Sarajevo, juli 2023.