Obilježena 482. godišnjica rada Gazi Husrev-begove biblioteke
Gazi Husrev-begova biblioteka je uz prigodnu svečanost i promociju knjige „Leksikon bošnjačke uleme“ 15. januara 2019. godine obilježila svoju 482. godišnjicu rada.
Na početku svečanosti, nakon učenja kratkog odlomka iz Kur'ana i obraćanja moderatorice programa Šahsene Đulović, prisutnima se obratio direktor Biblioteke mr. Osman Lavić koji je tom prilikom iznio izvještaj o radu, postignućima i rezultatima tokom 2018. godine, posebno ističući promocije Monografije GHB u državi i regionu ali i rezultate koje je digitalna Gazi Husrev-begova biblioteka imala tokom prve godine svoga funkcioniranja. Direktor je najavio i nove projekte za naredni period i rekao nekoliko uvodnih rečenica o samom procesu nastajanja „Leksikona“.
U centralnom dijelu programa organizirana je promocija knjige „Leksikon bošnjačke uleme“ autora Ahmeda Mehmedovića, penzionisanog uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke. U želji da našoj javnosti prezentira generacije bošnjačkih alima koji su stoljećima, svako na svoj način, širili i živjeli islamsku kulturu i učenje, uprava Biblioteke je prije petnaestak godina pokrenula projekat „Leksikon bošnjačke uleme“. Samo jaka ljubav i svijest o važnosti izučavanja naše baštine mogla je prevazići mnoge prepreke, nedoumice i dugotrajna traganja po obimnoj literaturi i dokumentima da bi se došlo do 1859 ličnosti koje su našle svoje mjesto u ovom djelu. Promotori su bili akademik Rešid Hafizović, prof. dr. Ismet Bušatlić i autor „Leksikona“ Ahmed Mehmedović.
Promociju je započeo akademik Rešid Hafizović, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, koji je o „Leksikonu“ govorio iz aspekta definiranja pojmova znanja, leksikografije i naučne kulture sa vjerskim predznakom. Nakon njega se prisutnima obratio prof. dr. Ismet Bušatlić koji je govorio o leksikografiji kod muslimanskih naroda u islamskoj civilizaciji i u Bosni, a onda je rekao i nešto više o samom „Leksikonu bošnjačke uleme“. Na kraju je autor djela Ahmed Mehmedović, bivši kustos muzejske zbirke i referent Fototeke u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, opisao svoje iskustvo rada na „Leksikonu“.
Na samom kraju dodijeljene su zahvalnice istaknutim pojedincima i organizacijama za doprinos u radu Biblioteke, obogaćivanju njenih fondova poklonjenim kolekcijama knjiga, dokumenata ili muzejskih eksponata, kao i za druge vidove podrške.
Dobitnici su:
- Fondacija „Hayrat Vakfi“ iz Republike Turske koja ima svoje predstavništvo i u Sarajevu i već godinu dana održava kurs osmanskog jezika za uposlenike Biblioteke i drugih srodnih institucija,
- firma „Techsoup Balkans i Agencija Mašta“ iz Sarajeva, koja je za potrebe unapređenja informatičkog sistema Gazi Husrev-begove biblioteke donirala Microsoft program u vrijednosti od 31.000,00 eura,
- Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH koja je u novembru 2018. godine Gazi Husrev-begovoj biblioteci poklonila 104 izuzetno vrijedna naslova monografskih publikacija,
- gospodin Hajrudin Dino Pekarić iz Tuzle, autor školskih udžbenika i bh. publicista. Svoju privatnu biblioteku sa mnoštvom knjiga o religiji, historiji, politici i mnogim drugim temama ostavio je Gazi Husrev-begovoj biblioteci,
- rahmetli prof. dr. Safet Halilović, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i istaknuti bh. političar, ostavio je u amanet svojoj porodici da se Gazi Husrev-begovoj biblioteci pokloni njegova izuzetno vrijedna privatna zbirka sa više od 3.000 naslova. Iz reda bivših ili sadašnjih uposlenika koji su svojim radom unaprijedili i dali veliki doprinos u radu Biblioteke ove godine smo izdvojili sljedeće:
- Ahmed Mehmedović, autor „Leksikona bošnjačke uleme", a ujedno i penzionisani uposlenik Biblioteke, koji je svojim radom i angažmanom dao veliki doprinos u radu ove institucije,
- prof. dr. Omer Nakičević, emer. Profesor Nakičević je dobro poznat u našoj akademskoj, kulturnoj i ukupnoj društvenoj javnosti. Bio je uposlenik Gazi Husrev-begove biblioteke. Uz rad na izradi kataloga rukopisa, profesor Nakičević je dao veliki doprinos u iznalaženju što boljih rješenja i načina kako ubrzati i unaprijediti obradu rukopisa.
Na kraju se prisutnima obratio i uvaženi reisul-ulema Husein ef. Kavazović koji je istakao zadovoljstvo zbog objavljivanja jednog tako bitnog djela.
Svečanosti su prisustvovali brojni ugledni gosti, predstavnici Islamske zajednice u BiH, te zvanice iz akademske zajednice i šireg kulturnog i društvenog života, a u muzičkom dijelu programa nastupao je Armin Muzaferija, koji je izveo dvije numere.
