Na Fakultetu političkih nauka UNSA održana panel diskusija „Izravno o zviždačima u BiH“
U saradnji sa Centrom za zastupanje građanskih interesa (CPI) iz Sarajeva i Centrom za demokratske i vladine studije iz Tirane (Albanija), u utorak, 13.12.2022. godine, na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održana je panel diskusija „Izravno o zviždačima u Bosni i Hercegovini“.
S ciljem približavanja tematike zviždača budućim analitičarima, stakeholderima i ekspertima – primarno studentima, te predstavljanja dosadašnjih iskustava vlasti i nadležnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, prisutne je ispred Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu pozdravila prodekanesa za međunarodnu saradnju, prof. dr. Sanela Bašić, te Alen Vejzagić iz Centra za zastupanje građanskih interesa i Lejla Burgić ispred samog projekta.
Iskazujući zadovoljstvo da se Fakultet političkih nauka UNSA pojavio ne samo kao partner, nego i prostor za diskusiju o ovoj temi, prodekanesa prof. dr. Bašić istakla je društvenu, političku i demokratsku važnost zviždača i prijavitelja korupcije u savremenom društvu, a naročito u tranzicionim društvima kakvo je naše. Govoreći više o samom projektu, Alen Vejzagić je napomenuo da je ovo zapravo nastavak projekta sa Fakultetom na temu zviždača, podsjećanjem na prvi dio projekta „Zatalasaj“ koji se kao serija mini-podcasta realizirao prošle godine s ciljem istraživanja iskustava studenata sa navedenom temom, te doveo do poražavajućeg zaključka da tema zviždača nije uopće zastupljena u formalnom obrazovanju.
Na panel diskusiji koju je moderirao viši asistent i doktorand na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Jasmin Hasanović, učestvovali su: Irfan Čengić, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ispred Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, doc. dr. Samir Forić sa Odsjeka za sociologiju i vanredna prof. dr. Belma Buljubašić sa Odsjeka za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka UNSA.
Na početku panela, viši asistent Hasanović istakao je specifičnost ovog panela – to da za njegovo održavanje nije uzet nikakav povod, poput Međunarodnog dana zviždača, već su u fokusu bila tri razloga zbog kojih je potrebno da se o ovom pitanju govori svakodnevno, a to su: nepostojanje zakona o zaštiti zviždača na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, razmatranje potrebe za donošenjem takvog jednog zakona na kantonalnom nivou, te uključivanje teme o zviždačima u obrazovanje.
Osvrnuvši se upravo na to, kao pozitivnu činjenicu da panel nije potaknut nekim specifičnim datumom, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Irfan Čengić, prisutne je upoznao sa svojim dugogodišnjim političkim angažmanom kada je riječ o zaštiti zviždača, kao i sa donošenjem Zakona na federalnom nivou, te stanjem po tom pitanju kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine. Tokom proteklog mandata, kao poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, učestvovao je u usvajanju Nacrta Zakona o zaštiti prijavitelja koruptivnih djela. Spomenuti nacrt nikad nije stavljen na dnevni red Doma naroda, iako je to predstavljalo jedan od 14. prethodno definiranih prioriteta za status kandidata Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Osvrćući se na potrebu usklađivanja postojećih zakona i širenja definicije „korupcije“, doc. dr. Samir Forić je, iz pravne i sociološke perspektive, govorio o razlozima zbog kojih nam trebaju zakoni i normativni okviri. Za njega, biti zviždač znači biti heroj – jer se time otkazuje lojalnost koruptivnom društvenom poretku koji generira koruptivne prakse i nejednakosti u društvu. S obzirom da zakoni odgovaraju na društvene probleme, u bh. kontekstu zakonodavstvo je dosta formalno pri čemu, iako postoji potražnja za novim zakonima, moguće je da već postoji neki zakon koji bi tu neku obuhvatio stvar unutar sebe – iako ne isključivo. Drugi problem predstavlja sama efektivnost zakona i njegova provedba, sa čim su se složili svi učesnici panela. S tim u vezi postavilo se i pitanje spremnosti prijavljivanja korupcije. O tim aspektima problema govorila je prof. dr. Belma Buljubašić ukazujući na brojne paradokse u društvenoj praksi poput toga da iako su mladi možda svjesni da ne treba da čine koruptivna djela, oni su ipak nespremni prijaviti činjenje koruptivnih djela iz raznorodnih razloga. Referirajući se na recentna istraživanja, prof. Buljubašić je kao probleme istakla nepostojanje jasnih rezultata djelovanja ili duboko ukorijenjene društvene prakse koje su koruptivne, iako se tako ne percipiraju, već su postale dijelom navike, pa i kulture.
Produktivna i dinamična rasprava između panelista i studenata još jednom je ukazala na potrebu da se o ovim aspektima priča češće, u čemu je posebno važno bilo prisustvo predstavnika iz političkog života sa kojima su se mogla neposredno razmijeniti različita pitanja, na čemu smo posebno zahvalni.
