Institut za historiju UNSA: Promovisana edicija “Historija Bosne i Hercegovine“

U sarajevskoj Vijećnici je 28.12.2013. godine svečano promovisana edicija “Historija Bosne i Hercegovine“. Edicija predstavlja prvu institucionalnu historiografsku sintezu u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, a koja obuhvata period od prahistorije pa do početka 21 vijeka. 

Riječ je o generacijskom projektu, kako ga autori nazivaju, na kojem su aktivno radili posljednje dvije i pol godine, a posebna vrijednost djela je svakako to što su ga pisali domaći autori, odnosno 47 doktora nauka, devet urednika, a stručno mišljenje na rukopis dalo je 11 recenzenata. 

Edicija se sastoji od šest tomova (oko 2.250 stranica) naslovljenih: „Prostor Bosne i Hercegovine u prahistoriji i antici, “Srednjovjekovna Bosna“, „Bosna u osmansko doba“, „Bosna i Hercegovina u austrougarsko doba“, „Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću (1918-1945) i „Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću (1945-1995)“. 

Glavni i odgovorni urednik izdanja i direktor Instituta za historiju UNSA Sedad Bešlija istakao je da se pola vijeka čekalo na sintezu historije Bosne i Hercegovine. 

Najveća vrijednost edicije je u činjenici da do sada u historiji istraživanja u BiH nismo imali sintetizirano, zaokruženo znanje o prošlosti naše domovine Bosne i Hercegovine. Prvi put Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu, zajedno sa mnogim autorima i saradnicima iz 17 institucija iz cijele države, uhvatili smo se u koštac ovakvog projekta. Danas sa zadovoljstvom predstavljamo javnosti da smo došli do kraja, kazao je Bešlija. 

Autori tekstova su: Sedad Bešlija, Snježana Šušnjara, Kerima Filan, Dženan Brigić, Gaj Trifković, Adnan Jahić, Nikola Čiča, Adis Zilić, Sanja Gladanac Petrović, Enes Dedić, Andrea Baotić Rustanbegović, Esad Kurtović, Nedim Rabić, Dženan Dautović, Edin Bujak, Lejla Nakaš, Ema Mazrak, Enes Pelidija, Hana Younis, Aladin Husić, Muamer Hodžić, Faruk Taslidža, Behija Zlatar, Velida Mataradžija, Izet Šabotić, Haris Dervišević, Muhamed Nametak, Zijad Šehić, Snježana Šušnjara, Mehmed Bećić, Edin Veladžić, Enes S. Omerović, Salkan Užičanin, Omer Hamzić, Nehrudin Rebihić, Dženita Sarač Rujanac, Semir Hadžimusić, Mirza Džananović, Aida Abadžić-Hodžić, Aida Ličina Ramić, Jasmin Medić, Sead Selimović, Hamza Karčić, Hikmet Karčić, Zilha Mastalić-Košuta, Edin Veletovac, Muamer Džananović i Sead Bandžović. 

Dženita Sarač, viši naučni saradnik Instituta za historiju i jedna od autorica sinteze, kazala je da već odavno postoji potreba za sintezom. 

Pristupačnom historijom Bosne i Hercegovine koja će dati odgovor na brojna otvorena pitanja. Pokušaja je bilo, ali trebalo je šezdesetak godina Institutu za historiju da smogne snage da pokrene ovaj projekat. Sublimacija je saznanja o našoj bližoj i daljoj prošlosti. Rezultat višegodišnjeg akumuliranog saznanja o našoj prošlosti, rekla je Sarač. 

Jedan od koautora, historičar Jasmin Medić, urednik toma koji obrađuje period od 1990-1995. godine, rekao je da su u tom dijelu analizirali pripreme za agresiju na Bosnu i Hercegovinu od 1990. do 1992. godine. 

Ulogu susjednih republika Srbije i Hrvatske u toku raspada Jugoslavije, ratne zločine, genocid u Srebrenici, opsadu Sarajeva, ratne zločine u cijeloj BiH. Na ovom tomu je radilo ukupno sedam autora. Bile su uključeni i naučnici iz drugih oblasti. Vjerujem da će biti i onih koji će biti nezadovoljni. Međutim, nadamo se da će budućim naučnicima ovo biti osnova budućim generacijama za nove radove. Ovo je pregled svega što je do sada napisano o periodu agresije”, kazao je Medić. 

Bešlija je prilikom promocije pohvalio rad Instituta za historiju u proteklim godinama te je kazao da u toj ustanovi godišnje imaju više od osam izdanja. 

Važno je pratiti zvanične naučnoistraživaćke institucije, a Institut za historiju već 64 godine bdije nad tim naučnim standardima i na taj način pristupa prošlosti. Svjedoci smo da ima svakakvih pristupa, a najgori su oni mitološki, koji zbunjuju i struku i opću čitalačku publiku, zaključio je Bešlija. 

U prepunoj Vijećnici pored autora koji su učestvovali na izradi historiografije, prisutnima su se obratili i rektor Univerziteta u Sarajevu prof.dr. Rifat Škrijelj, jedan od recenzenata akademik Mirko Pejanović, te predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić, koja je finansijski podržala projekat. Pored oficijelnog programa koji je moderirala Una Bejtović, upriličen je i prigodni muzički program u izvedbi violinistice Amine Džinalić i gitariste Elvira Solaka. 

Povodom promocije ovog kapitalnog djela Instituta direktor Sedad Bešlija gostovao je u emisiji Novi dan na N1 televiziji 28.12.2023. godine: https://n1info.ba/video/novi-dan/sedad-beslija-bih-uvijek-nadje-put-da-opstane/?fbclid=IwAR38tpBySLIezDLuWITeqOlhGmuZEoEs83Krddk9BziyxySfS8rL0Dg4nmQ 

Također, direktor Bešlija je gostovao i u emisiji Sarajevsko jutro Televizije Sarajevo 27.12.2023. godine.

Ediciju je moguće naručiti na web-shopu Instituta za historiju ili putem e-maila nauka@bih.net.ba