Drugi dan međunarodnog simpozija „Čovjek – šuma – nauka“
U okviru međunarodnog simpozija „Čovjek – šuma – nauka“ (PEFOSS), organiziranog u povodu obilježavanja 70 godina uspješnog rada Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a koji je otvoren 10. oktobra 2018. godine u Sarajevu, kroz rad sedam sekcija ovog simpozija prezentirani su radovi stručnjaka iz oblasti šumarstva i hortikulture sa fokusom na aktuelna dostignuća u istraživanju, zaštiti, uzgajanju, iskorištavanju i održivom upravljanju šumama i urbanim zelenilom. Poseban akcent stavljen je na očuvanje šuma kao najvažnijeg činioca životne sredine i ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Upriličenim sesijama prethodila su pozivna predavanja koja su održali eminentni svjetski stručnjaci: prof. dr. Achim Dohrenbusch sa Univerziteta Georg-August u Göttingenu, prof. dr. Milan Glavaš sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prorektor Univerziteta Kastamonu (Turska) prof. dr. Sezgin Ayan, te akademik prof. dr. Vladimir Beus, član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH).
Eksperti iz oblasti hortikulture i šumarstva iz naše zemlje, Slovenije i Turske u okviru sesije „Šumarski inžinjering“ predstavili su i prezentirali najnovija saznanja o iskorištavanju šuma i tehnologijama koje se pritom primjenjuju. Učesnici ove sesije su se fokusirali na sektor korištenja šuma, deforestaciju i ponovno pošumljavanje, rekultivacije staništa, šumske transportne infrastrukture ali i nove trendove kada je riječ o korištenoj mehanizaciji, uređajima i ergonomiji.
Klimatske promjene koje su evidentne u cijelom svijetu su pritom otežavajući faktor. Eminentni evropski šumarski stručnjaci su u okviru sekcije „CLIMO (Climate-Smart Forestry in Mountain Regions)“ govorili o klimatskim ekstremima i šumarskom konceptu koji će uspješno integrirati monitoring, gospodarenje šumama, kao i ublažavanje te prilagođavanje na klimatske promjene.
U okviru sesije posvećene integralnoj zaštiti šuma učesnici su prezentirali najznačajnije rezultate istraživanja o tome kako insekti i klimatske promjene negativno utječu na stabla. O primjeni novih tehnika i tehnologija u lovstvu govorio je prof. dr. Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
„Neke od novih tehnologija usmjerene su na praćenje divljači, a neke i na samu zaštitu divljači. To su tehnologije koje će za nekoliko godina biti daleko sofisticiranije uključujući i prateće softvere. Neki sistemi koje testiramo usmjereni su na zaštitu nastanka šteta od divljači, što je veliki problem u lovnom gospodarenju“, rekao je prof. dr. Grubešić.
U okviru sesije „Interakcija čovjeka i prirode: Politika, legislativa, upravljanje“ govorilo se o nacionalnim i međunarodnim problemima u izmjenama odgovarajućih zakona i uredbi u sprečavanju štetne emisije CO2, potrebnih izmjena zakona i legislative u lovstvu i neophodnosti reformi nastavnog procesa na šumarskom fakultetu u svjetlu najnovijih podataka sa tržišta, njegove popunjenosti i zahtjeva.
