Zaključci i preporuke sa konferencije „Industrija budućnosti: od Industrije 4.0 do Industrije 5.0 – integracija čovjeka i tehnologije“

U prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u organizaciji Odjeljenja tehničkih nauka, 2. i 3. oktobra 2025. godine održana je konferencija pod nazivom „Industrija budućnosti: od Industrije 4.0 do Industrije 5.0 – integracija čovjeka i tehnologije“. Suorganizatori konferencije bili su Društvo za robotiku u Bosni i Hercegovini i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

Na konferenciji je učestvovalo četrdeset autora i koautora iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, kao i predstavnici organa vlasti, privrednih komora, univerziteta, te stručnjaci iz industrije i istraživačko-razvojnih institucija. Učešće su uzeli eminentni profesori s univerziteta iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, te univerziteta iz Bosne i Hercegovine, koji se bave istraživanjem i primjenom koncepta Industrije 4.0 i Industrije 5.0.

Za ovu konferenciju je, po pozivu, pripremljeno petnaest radova, koji su prezentirani u dvije tematske sekcije.

Prva sekcija obuhvatila je radove koji su dali presjek stanja razvoja i primjene modela Industrije 4.0 i Industrije 5.0 u različitim zemljama, s naglaskom na karakteristične primjere industrijske prakse. Nakon prve sekcije održana je panel diskusija pod nazivom „Razvoj i implementacija pametne proizvodnje: integracija čovjeka i tehnologije“. Na panelu su učestvovali univerzitetski profesori iz Maribora, Zagreba, Beograda, Tuzli i Sarajeva.

Druga sekcija bila je posvećena aspektima primjene pojedinih elemenata i modela Industrije 4.0 i Industrije 5.0 u specifičnim industrijskim oblastima. Na kraju konferencije održana je završna diskusija, tokom koje su definisani zaključci konferencije.

Svrha održanih aktivnosti na konferenciji odnosila se na mogućnost primjene različitih istraživanja, iskustava i načina kojima bi se tehnologije Industrije 4.0 – poput automatizacije, umjetne inteligencije (AI), Interneta stvari (IoT) i robotike – mogle integrirati s ljudskim radom, radi stvaranja sinergije koja unapređuje produktivnost, inovacije i održivost. Jedan od ključnih aspekata konferencije bio je promovisanje razumijevanja i prihvatanja koncepta Industrije 5.0, koji naglašava saradnju između ljudi i inteligentnih sistema. Industrija 5.0 stavlja poseban akcenat na humanizaciju tehnologije, u okviru koje ljudi i roboti djeluju u harmoničnom okruženju, koristeći prednosti obje strane radi postizanja boljih rezultata.

Konferencija je služila kao platforma za razmjenu ideja, iskustava i najboljih praksi u implementaciji naprednih tehnologija, uz razmatranje pitanja etike, sigurnosti i regulatornih aspekata primjene digitalnih rješenja u industriji. Time je dodatno doprinosila jačanju saradnje i razvoju inovacija koje usmjeravaju industriju ka održivoj i pametnoj budućnosti zasnovanoj na integraciji čovjeka i tehnologije.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine publikovala je Zbornik radova, objavljen na engleskom jeziku (ISBN 978-9926-574-16-1; ISBN 978-9958-9262-9-7; COBISS.BH-ID 66137350).

Nakon svih izlaganja i diskusija usvojeni su sljedeći

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Međunarodna naučna konferencija

INDUSTRIJA BUDUĆNOSTI: 

 OD INDUSTRIJE 4.0 DO INDUSTRIJE 5.0  – Integracija čovjeka i tehnologije

1. Potencijal Industrije 5.0 za povećanje konkurentnosti

Implementacija principa Industrije 5.0 omogućava kompanijama da istovremeno povećaju produktivnost i unaprijede kvalitet proizvoda. Integracija pametnih tehnologija i ljudskog faktora stvara fleksibilnije i inovativnije proizvodne sisteme. Ovaj pristup povećava konkurentnost na globalnom tržištu, posebno za kompanije koje teže personalizaciji proizvoda.

2. Sinergija čovjeka i tehnologije kao ključ inovacija

Panel diskusija je naglasila da su tehnologija i ljudski potencijal komplementarni resursi. Efikasna integracija omogućava smanjenje grešaka, optimizaciju procesa i jačanje kreativnog doprinosa zaposlenika. Sinergija povećava sposobnost organizacija da brzo odgovore na tržišne promjene.

3. Važnost strateškog planiranja implementacije pametne proizvodnje

Zaključeno je da bez strateškog planiranja rizici uvođenja novih tehnologija znatno rastu. Kompanije trebaju razvijati dugoročne planove, uključujući analizu troškova, obuke kadrova i prilagodbu procesa. Ovo osigurava održivost i maksimalnu iskoristivost tehnoloških ulaganja.

4. Potreba za kontinuiranim obrazovanjem i obukom kadrova

Razvoj pametnih tehnologija zahtijeva stalno usavršavanje zaposlenika. Obuke i edukativni programi povećavaju operativnu efikasnost i olakšavaju prihvatanje promjena. Osposobljeni kadrovi mogu bolje koristiti prednosti naprednih tehnologija i doprinijeti inovativnosti.

5. Digitalna transformacija kao pokretač razvoja

Primjena digitalnih alata i sistema omogućava efikasniju kontrolu proizvodnih procesa i smanjenje troškova. Potencijal Industrije 5.0 za povećanje konkurentnosti. Digitalizacija je preduslov za Industriju 5.0, koja kroz digitalizaciju podataka pomaže u prediktivnom održavanju i optimizaciji resursa. Organizacije koje uspješno implementiraju digitalnu transformaciju ostvaruju znatnu prednost nad konkurencijom.

6. Uloga kolaborativnih robota u modernoj proizvodnji

Kolaborativni roboti povećavaju fleksibilnost proizvodnih linija i omogućavaju sigurnije okruženje za rad zaposlenika. Njihova primjena smanjuje fizički napor i povećava preciznost. Time se postiže veća efikasnost i smanjuju operativni rizici.

7. Integracija održivosti u pametne proizvodne sisteme

Pametna proizvodnja mora biti u skladu s principima održivosti. Efikasno korištenje resursa i smanjenje otpada doprinosi zaštiti okoliša i smanjenju troškova. Organizacije koje integriraju održivost osiguravaju dugoročnu društvenu i ekonomsku korist.

8. Standardizacija i interoperabilnost tehnologija

Panel je istakao važnost standardizacije procesa i kompatibilnosti tehnologija. To omogućava lakšu integraciju različitih sistema i smanjuje kompleksnost implementacije. Standardizacija podržava bržu adaptaciju i umrežavanje u globalnim lancima vrijednosti.

9. Cyber sigurnost kao imperativ pametne proizvodnje

Rizici cyber napada rastu proporcionalno s povećanjem digitalizacije. Uvođenje naprednih sigurnosnih protokola štiti kritične podatke i proizvodne procese. Cyber sigurnost je ključna za kontinuitet poslovanja i povjerenje partnera i klijenata.

10. Fokus na personalizaciju proizvoda i usluga

Industrija 5.0 omogućava personalizaciju proizvoda prema potrebama krajnjih korisnika. Tehnološke inovacije omogućavaju fleksibilne proizvodne linije i brzu prilagodbu. Personalizacija povećava zadovoljstvo kupaca i tržišni udio.

11. Prediktivno održavanje i optimizacija resursa

Implementacija pametnih sistema omogućava prediktivno održavanje i racionalizaciju resursa. Ovo smanjuje zastoje i povećava produktivnost. Organizacije postaju otpornije na neplanirane tehničke probleme.

12. Globalizacija i transfer znanja

Zaključeno je da globalna saradnja omogućava razmjenu najboljih praksi i tehnologija. Transfer znanja ubrzava inovacije i smanjuje troškove istraživanja. Održavanje mreže partnera jača konkurentnost i inovativni potencijal organizacija.

13. Regulatorni okvir i podrška institucija

Za uspješnu implementaciju pametne proizvodnje potrebno je usklađivanje sa regulatornim standardima. Institucionalna podrška kroz grantove i inicijative ubrzava primjenu novih tehnologija. Regulativa stvara sigurnost za investicije i stabilan razvoj industrije.

14. Socijalna odgovornost i uključivanje zaposlenika

Pametna proizvodnja treba biti društveno odgovorna i uključivati zaposlene u proces promjena. Učešće radnika u planiranju i implementaciji tehnologija smanjuje otpornost i povećava motivaciju. Time se osigurava održiv razvoj organizacija i jačanje društvene kohezije.

Zaključci predstavljaju osnovu za buduće strateške aktivnosti u razvoju pametne proizvodnje i Industrije 5.0. Njihova implementacija doprinosi povećanju konkurentnosti, inovativnosti i održivosti industrijskih procesa. Ovaj dokument može služiti kao smjernica za daljnje inicijative u obrazovanju, regulativi i tehnološkoj transformaciji privrednih subjekata.

U Sarajevu, 6. 10. 2025.                                                

Predsjednik Organizacionog odbora

Dopisni član ANUBiH-a, prof. dr. Isak Karabegović