Održana promocija knjige “Kontroverze recepcije kulture“ prof. dr. Sarine Bakić
U četvrtak, 1. 12. 2022. godine, na Fakultetu političkih nauka UNSA, održana je promocija knjige “Kontroverze recepcije kulture“ prof. dr. Sarine Bakić. U svojstvu promotora prisutnima su se obratili prof. dr. Šaćir Filandra, prof. dr. Jelenka Voćkić-Avdagić, te dramaturg i vanredni profesor na Akademiji scenskih umjetnosti UNSA Dragan Komadina. Promociju knjige profesorice Bakić moderirao je dekan Fakulteta političkih nauka UNSA prof. dr. Sead Turčalo, koji je istovremeno i njen izdavač.
Mapirajući i kritički razmatrajući bh. kulturnu stvarnost i s tim u vezi propitujući potrebe i navike kulturnih recipijenata, autorica Bakić u svojoj prvoj samostalnoj knjizi daje nesumnjivo značajan i dugoročan doprinos sociološkom razmatranju bh. kulture.
Prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka UNSA, pozdravljajući sve prisutne istakao je zadovoljstvo i oduševljenje povodom velikog interesovanja i odziva na promociju, dok za prof. dr. Sarinu Bakić ističe da je sjajna osoba, te objašnjava kako je njeno uže naučno polje djelovanja Sociologija kulture i umjetnosti.
Promotor knjige prof. dr. Šaćir Filandra prvi je iznio utiske o autoričinoj knjizi: „Kao poznanici, prijatelji i saradnici, proteklih godina smo imali, i još imamo, intenzivan intelektualni dijalog koji je došao do tačke obećane zajedničke suradnje. Govor o Sarininoj knjizi ne potrebuje meta jezik aktuelnog, znanstvenog i javnog diskursa. Tu nema mjesta za semantički ispražnjene pojmove, već sa Sarinom ulazimo u jedan sasvim drugi svijet – nove estetičke vizije svijeta, ali u zacrtanom domaćem kulturnom prostoru. Sarina u ovoj knjizi na sociološkoj ravni istražuje i kritički problematizira stanje naših kulturnih recipijenata“, što profesor Filandra objašnjava kao metafizičku i umjetničku vezu između Sarine Bakić i Vojina Bakića.
Ističe da je u bosanskohercegovačkom znanstvenom i kulturnom kontekstu ova knjiga jedinstvena po mnogo čemu, prije svega da nas ona u zavrelom, redukcionističkom, etnoreligijskom prakticiranju, razumijevanju i instrumentaliziranju pojma kulture, kroz istraživanja kategorija kulturnih potreba i kulturnih ukusa, vraća izvornom neinstrumentaliziranom značenju pojma kulture u suvremenosti, akcentirajući cjelinu društva i fokusirajući se na kulturne recipijente.
„Učmalost i konformizam vladaju umjesto otvorenih polemika. Kulturnim institucijama administriraju nekompetentni ljudi – pripadanja određenim klanovima, a ne kvalitet, određuje uspjeh i promociju umjetnika. Autori se nedovoljno cijene i ne podržavaju“, naglasio je profesor Filandra, a potom ukazao da se i današnje stanje Sarajeva nije bitno promijenilo, te da je problem što nema ozbiljnih pitalaca.
Autorica dolazi do šokantnih rezultata o ogromnom neznanju, neobrazovanosti i nezainteresiranosti našeg građanstva za kulturne sadržaje, koji nadilaze minimalni prag konvencionalnog znanja koji produciraju i određuju online mediji.
„Kulturnom scenom Bosne i Hercegovine dominira konvencionalnost, prosječnost, oportunizam, konzumerizam, masovnost i apatija. Prevladava standardizacija ukusa, dirigirana zahtjevima oglašivača i tržišta“, ističe profesor Filandra, čemu dodaje tezu: “Zato je ove jeseni koncert folkera Ace Lukasa privukao 10 hiljada ljudi, a inovativna likovna izložba Rikarda Druškića i Hane Dujmović u Gradskoj vijećnici privukla hiljadu mladih ljudi, što ipak vrata nade drži otvorenim“.
Prof. dr. Jelenka Voćkić-Avdagić kazala je da knjiga ukazuje na različita poimanja kulture, problem njenog vrednovanja i promišljanje promjene cjelokupnog poimanja kulture danas.
„Autorica je kroz glavne koncepcije ideje o kulturi nastojala objasniti interakciju lične i zajedničke kulture – elemente kulture kao suštinske dimenzije ličnosti i potrebu da se istovremeno bude i sličan i različit. Zalažući se za kulturu kulturnih potreba, autorica priziva upomoć mnoge autore. Kada kulturna potreba pruža isključivo eksploziju masovne kulture, dolazimo na prostor ljepljive mase, odnosno na prostor svega dozvoljenog“, navela je profesorica Voćkić-Avdagić.
Dramaturg i vanredni profesor na Akademiji scenskih umjetnosti UNSA Dragan Komadina, podijelio je svoje viđenje knjige Kontroverze recepcije kulture: „Moj primarni cilj bavljenja teatarskom umjetnošću postalo je osvješćivanje jedne iskonske potrebe za pomirenjem i istinskim dijalogom. Kolegica Bakić je svojim prisustvom ovim temama omogućila izgradnju čvrstih temelja za novi sociološki i znanstveno fundiran most o prošlosti za budućnost. Tu istu dimenziju prepoznao sam u knjizi o kojoj večeras govorim“. Naglašava da knjiga daje zanimljiv i višestruko koristan uvid u presjek kulturnih potreba našeg društva, a ujedno je i skica za portret duha naših građana.
Autorica prof. dr. Sarina Bakić odala je priznanje onima koji su govorili o knjizi tako što nije dodala niti ijedan komentar kada je riječ o knjizi, smatrajući da su profesori i profesorica dovoljno rekli, no istakla je sljedeće:
„Moji roditelji su me naučili da mi ne izražavamo zahvalnost kako bismo se odužili za nešto ili vodili ispravnu evidenciju o dugovanjima i obavezama, već kako bismo ojačali ljudske veze. Osjećanja zahvalnosti kod nas bude želju da javno spomenemo druge osobe i iskažemo im čast, stoga ima mnogo veza koje želim da ojačam, te mnogo ljudi kojima želim iskazati čast zbog njihove podrške u stvaranju i promociji moje prve autorske knjige.
Prvo se zahvalila izdavaču dekanu Fakulteta političkih nauka UNSA prof. Seadu Turčalu, i to ne samo kao dekanu, već dragom kolegi, za kojeg kaže da joj je uvijek bio podrška u akademskom i naučnom napredovanju. Izraze zahvalnosti dalje upućuje recenzentima Dragi Kukiću, prof. Miodragu Živanoviću, prof. dr. Šaćiru Filandri, prof. Jelenki Voćkić-Avdagić, prof. Draganu Komadini, lektorici Mireli Omerović, te Uni Čabdžić koja je dizajnirala naslovnicu knjige.
„Najveća motivacija za moj rad su naši studenti, kojima je ova knjiga prvenstveno i namijenjena. Svoju prvu knjigu posvetila sam roditeljima zbog neizmjerne ljubavi prema njima i svojoj sestri Ermini“, istakla je autorica knjige profesorica Bakić.
