Doktorantski dani (PhD days) organizirani u okviru interdisciplinarnog doktorskog programa „Globalne studije

Doktorantski dani (PhD days) organizirani u okviru interdisciplinarnog doktorskog programa Globalne studije održani su 3. i 4. juna u Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu - Prof. dr. Zdravko Grebo. Cilj doktorantskih dana jeste unapređenje kvaliteta doktorskih radova i to kroz širu diskusiju i komentare od strane svih nastavnika angažovanih na programu, ali i od drugih kolega iz dvije generacije.

Dio svojih aktuelnih istraživanja koja implementiraju na vodećim svjetskim univerzitetima podijelio je Ismir Mulalić, vanredni profesor ekonomije sa Copenhagen Business School u Danskoj, koji je govorio o rodnim razlikama u primanjima i promjenama u karijeri žene nakon što zasnuje porodicu i dobije djecu. Potom je uslijedilo predavanje i drugog gosta, profesora matematike na Wellesley Collegeu u Bostonu – Ismara Volića, koji je koristeći teoriju igara i matematsko modeliranje, pojasnio utjecaj grupe na odlučivanje pojedinca.

Profesor Mulalić je, na samom početku, istaknuo zadovoljstvo zbog organiziranog predavanja, rekavši: “Svakog akademika i profesora raduje da dijeli svoja znanja i svoje rezultate istraživanja, što nije ništa novo, ali uvijek je lijepo biti u Sarajevu, u svojoj domovini.“ Profesor Mulalić je mikroekonomista koji se bavi mehanizmima na radnom tržištu, a samim tim istaknuo je da pitanje “Zašto žene zarađuju manje od muškaraca” biva jedno od velikih pitanja u njegovoj literaturi. „Poznato je da žene u cijelom svijetu zarađuju u prosjeku 20% manje od muškaraca za obavljanje istog posla“, naglasio je prof. Mulalić, pritom objasnivši da je posljednjih dvadeset godina to izuzetno važno pitanje, te da sa novim tehničkim mogućnostima, odnosno takozvanim, administrativnim registrima, koji postoje u Danskoj, postoji mogućnost praćenja radnika kroz vrijeme.

„Kombinovali smo te informacije i pokušali smo odgovoriti na to pitanje, s tim da je naš fokus na geografiji, odnosno putovanju na posao, jer je poznato da muškarci u prosjeku putuju dalje na posao nego žene“, objašnjava prof. Mulalić. Poručio je kako ne može tačno odgovoriti na pitanje zašto su stvari u domaćinstvu takve kakve jesu, ali da ono što vidi u svojim studijama jeste da žene od onog momenta kada dobiju svoje prvo dijete budu principijelno kažnjene na radnom tržištu. „Plate muškaraca i žena prate isti trend kroz vrijeme sve do momenta dok žena ne dobije svoju prvu bebu. Od tog momenta muškarcu nastavlja da raste plata, dok se ženama plata reducira otprilike za 10% i nikad se više ne oporavi“, objasnio je, te dodao da je jedan od naših rezultata i taj da žene poslije dobijanja svog prvog djeteta preferiraju da rade bliže kući, podsjetivši kako to znači da je vjerovatno tačno da se žene brinu o djeci više od muškaraca.

Osvrnuo se i na rezultate svojih istraživanja koja govore da čak i u Skandinaviji postoji diskriminacija na radnom tržištu. “Otkrili smo da je najveći razlog razlike u platama taj što muškarci budu kompenzirani za putovanje na posao. U Danskoj svi koji putuju na posao za svaki kilometar više od 25km dobiju poresku olakšicu. Pokazalo se da tu olakšicu uglavnom žive muškarci, stoga mi predlažemo ukidanje toga kako bi se postigla ravnopravnost.”

Profesor Ismar Volić je čest posjetilac Sarajeva, grada u kojem je odrastao, pa je, stoga, podijelio svoje utiske pred početak predavanja poručivši: “Imam jedan konstantan osjećaj sa kojim uvijek odlazim sa predavanja, a to je da su ljudi ovdje fantastični – studenti i profesori, toliko ima divnih ljudi koji su pametni i zainteresovani za ono što ja prezentujem, tako da svaki put sa predavanja odlazim nadahnut“.

Za najveću prepreku u obezbjeđivanju modernog, svjetskog obrazovanja i u BiH, profesor Velić navodi politiku i etabilirane sisteme obrazovanja koji su, kako on objašnjava, toliko ukorijenjeni i uzidani u sistem da ih je teško protjerati, dok sa druge strane, ističe pozitivan stav rekavši: “Kroz svoje aktivnosti upoznajem ljude koji se stvarno bore i pokušavaju da promijene nešto u svojim sredinama ne bi li to onda uzrokovalo neku lančanu reakciju. Akademski svijet iz dijaspore se upravo tome posvećuje, želimo doprinijeti promjeni sistema.”

Prof. Volić bavi se algebarskom topologijom, a ono o čemu je govorio na  predavanju bila je kvantifikacija društvene pravde.

„Postoji polje koje se zove teorija igara, koja je u presjeku ekonomije, matematike, statistike, historije, političkih nauka i koja pokušava kvantifikovati kompeticiju, konflikt, što znači da je legislativni sistem pošten prema svakom građaninu“, objašnjava profesor Volić, ističući kvantifikaciju, odnosno postavljanje toga na matematički nivo kao tematiku njegovog održanog predavanja. Prof. Volić je to objasnio na primjeru glasačkog procesa: “U procesu glasanja svi imamo svoje individualne preference i biramo nekoga ko će nas sve predstavljati… Koji je najobjektivniji način da se to uradi, koji je način na koji će najviše ljudi biti zadovoljni sa ishodom tog glasanja, vrlo su matematička pitanja u svojoj suštini.”

O značaju organiziranja Doktorantskih dana razgovarali smo sa prof. dr. Melikom Husić-Mehmedović, redovnom profesoricom na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu: ”Današnji susret je vrlo važan za naše nastavnike i našu akademsku zajednicu zato što promovira suradnju sa dijasporom, dakle sa našim nastavnicima koji žive i rade vani na univerzitetima koji su postigli odlične rezultate i koji će prezentirati svoja iskustva i istraživanja ovdje. To uvijek može uroditi dobrom kolaboracijom, nekom zajedničkom idejom za buduća i zajednička istraživanja jer našim nastavnicima je potrebna ta internacionalna dimenzija i veće povezivanje sa istraživačima poput naše dvojice kolega koji su danas sa nama“.

Drugog dana ovog događaja doktoranti će prezentirati u kojoj su fazi svojih istraživanja. Profesorica Husić-Mehmedović smatra da doktoranti moraju biti više uvezani, kako bi zajedno osmišljavali svoje radove, posebno kada su u pitanju interdisciplinarne studije. „Globalne studije su interdisciplinarni studijski program i potrebno je uvezivanje sa kolegama sa drugih fakulteta”, naglašava profesorica Husić-Mehmedović.

"Ono što danas radimo dešava se u okviru doktorskog programa Globalne studije. To je naš program koji je već upisao drugu generaciju doktoranata i jako smo ponosni na tu generaciju. Pokušavamo da organizujemo posjete kolega koji predaju na vrhunskim univerzitetima u svijetu da nas posjete, izlože svoja istraživanja, teme kojima se bave i također da što više vremena provedu sa našim doktorantima“, istakla je Selma Kadić-Maglajlić, voditeljica doktorskog programa Globalne studije  i vanredna profesorica marketinga na Copenhagen Business School. „Iskreno se nadam da ćemo ostvariti određenu konekciju između kolega koji su došli iz inostranstva, koji će govoriti o svojim istraživanjima koja su publikovana u vrhunskim časopisima, i nadamo se da će naši doktoranti biti motivirani da ono što su čuli primjene u svojim radovima, ali također i da će se ovaj kontakt nastaviti, održavati, njegovati i sutra možda zajedno sa našim kolegama Ismirom i Ismarom objaviti neki novi naučnoistraživački rad”, kazala je profesorica Selma Kadić-Maglajlić.