In memoriam: prof. dr. Mirsad Kurtović, istaknuti naučni radnik i nekadašnji dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA

In memoriam: prof. dr. Mirsad Kurtović, istaknuti naučni radnik i nekadašnji dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA

Prof. dr. Mirsad Kurtović preminuo je u Sarajevu 6. juna 2021. godine.

Prof. dr. Mirsad Kurtović rođen je u Sarajevu 22. jula 1962. godine. Nakon završene gimnazije upisuje se na Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu, smjer: „Voćarstvo i vinogradarstvo“, a diplomirao je 1986. godine kao jedan od najboljih studenata u generaciji. Nakon završenog studija, 1988. godine biran je za asistenta na Poljoprivrednom fakultetu, na Odsjeku za voćarstvo i vinogradarstvo, na predmetu Oplemenjivanje biljaka. Magistrirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu 1991. godine, a doktorirao 1998. godine na istom fakultetu. 

Put naučnog radnika započeo je kao asistent 1988. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, a u zvanje redovnog profesora biran je 2009. godine. Tokom svog radnog vijeka u više navrata bio je prodekan za nastavu od 1998. do 2006. godine. Za dekana Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta izabran je 2006. godine, a kao veoma uspješnom rukovodiocu članovi kolektiva su mu povjerili i drugi mandat 2010. godine i ovu važnu funkciju obavljao je sve do 2014. godine. 

Prof. dr. Mirsad Kurtović posebno se isticao ne samo svojom neupitnom naučnom i stručnom erudicijom nego i svojim posebnim ljudskim i pedagoškim osobinama.

Naučni doprinos prof. Kurtovića je nemjerljiv. Bio je jedan od najvećih zaljubljenika u nauku, kojoj je posvetio sav svoj život. Jedan je od najproduktivnijih naučnih radnika Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u njegovoj historiji, ostavljajući za sobom 200 naučnih radova, preko 30 knjiga i priručnika koji će služiti sadašnjim i budućim generacijama studenata ali i široj javnosti. U pogledu broja domaćih i međunarodnih naučnih i stručnih projekata, profesor Kurtović je bio bez premca na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu, kao i u pogledu doprinosa na izgradnji infrastrukture i naučnoistraživačkih kapaciteta ove institucije. Zahvaljujući svom entuzijazmu osnovao je Odjeljenje za biljnu proizvodnju u Brčko distriktu BiH, pri čemu su diplomirale desetine mladih inženjera iz oblasti biljne proizvodnje. 

Nesebično je pomagao i drugim visokoškolskim i naučnoistraživačkim institucijama, a posebno se ističe njegovo učešće u radu Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, koje mu je dodijelilo svoje najviše priznanje za doprinos. U pogledu međunarodne saradnje, prof. Kurtović je uživao poseban ugled na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, kao i na većem broju visokoškolskih ustanova u regiji, gdje se i danas njegove knjige koriste u nastavnom procesu. Također je održavao dugogodišnju naučnu saradnju sa prestižnim visokoškolskim institucijama u Kraljevini Švedskoj i Norveškoj, kao i autorsku saradnju sa vrhunskim istraživačima iz SAD-a.  

Posebno treba istaknuti zalaganje prof. Kurtovića i njegovih najbližih saradnika na borbi za opstanak Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u teškim trenucima, kada je Fakultet ostao bez zgrade i elementarnih uvjeta za rad. Zahvaljujući njegovoj upornosti i ogromnom zalaganju uposlenici i studenti Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta uživaju plodove upravo njegovog ogromnog entuzijazma, nesebičnog zalaganja i rada zajedno sa svojim saradnicima.

Kao članovima akademske zajednice Univerziteta u Sarajevu i brojnim generacijama kojima je predavao prof. Kurtović ostaje jedino da izrazimo našu zahvalnost i duboko poštovanje što smo poznavali i bili saradnici velikog naučnika, dragog profesora, mentora i čovjeka.
Prof. Kurtović je bio i ostat će uzor mnogim generacijama.
Neka mu je lahka zemlja bosanska!