Održana konferencija “Trideset godina Islamske vjeronauke u odgojno-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine: iskustva, izazovi i perspektive” na Fakultetu islamskih nauka UNSA

Dana 17. i 18. novembra 2022. godine, na Fakultetu islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu (UNSA) održana je konferencija s međunarodnim učešćem “Trideset godina Islamske vjeronauke u odgojno-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine: iskustva, izazovi i perspektive”.

Konferenciju su organizirali FIN i Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini povodom obilježavanja tridesetogodišnjice postojanja Islamske vjeronauke u odgojno-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine (1992–2022) i osnivanja Studijskog programa islamske vjeronauke i religijske pedagogije na FIN-u.

Na konferencijskim izlaganjima predstavljeni su uloga i značaj vjerskog obrazovanja u javnom odgojno-obrazovnom sistemu. Kroz pregled mnogostrukih iskustava vjeronaučnog obrazovanja u odgojno-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine i odgojno-obrazovnim sistemima u regionu (Hrvatska i Srbija) i Evropi (Austrija, Njemačka), analizirani su uloga, značaj, ciljevi, položaj i status, te ishodi i utjecaji vjeronauke. Na konferenciji su predstavljena i iskustva vjeronaučnog obrazovanja iz ugla katoličke, pravoslavne i islamske vjeronauke, a bilo je i riječi o ulozi Fakulteta islamskih nauka u obrazovanju vjeroučiteljskog kadra 30 godina od osnivanja Studijskog programa islamske vjeronauke i religijske pedagogije. Kritički su analizirani izazovi koji stoje pred vjeronaukom na planu tumačenja i poučavanja vjere između religijske tradicije i modernosti u javnom prostoru, društvenih i kulturnih izazova koji stoje pred vjeroučiteljima u odgoju, poželjnih osobina vjeroučitelja, obilježja kulture i vrijednosti mladih u susretu s vjeronaukom, te izazova u kontekstu realizacije vjeronaučne nastave. Govorilo se i o perspektivama islamskog obrazovanja unutar školskog sistema, novim potrebama i zahtjevima u obrazovanju i jačanju kompetencija vjeroučiteljskog kadra, inovacijama u islamskom obrazovanju u kontekstu kurikuluma, udžbenika i nastavnih materijala te o primjeni novih kreativnih nastavnih modela u realizaciji nastave.

Uvodničari na konferenciji bili su dr. Dina Sijamhodžić-Nadarević, voditeljica projekta konferencije i vanredna profesorica na Katedri za religijsku pedagogiju i religijsku psihologiju na FIN-u, dr. Zuhdija Hasanović, dekan Fakulteta islamskih nauka UNSA, dr. Nezir Halilović, rukovodilac Odjela za vjeronauku pri Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini, mr. Naida Hota-Muminović, ministrica za odgoj i obrazovanje KS-a i dr. Dženana Husremović, prorektoresa za nastavu Univerziteta u Sarajevu.

Učešće na konferenciji uzeo je veći broj domaćih i međunarodnih znanstvenika, istraživača, edukatora, stručnjaka, nastavnika vjeronauke i drugih sudionika:  akademik prof. dr. Enes Karić, prof. dr. Adnan Silajdžić, mr. Muharem Omerdić, Ibrahim Begović,  prof. dr. Adnan Tufekčić, mr. Mevlida Mešanović,  Emina Mešić, doc. dr. Rešad Plojović, Mina Pleh, doc. dr. Mensur Husić, mr. Alma Mujakić, mr. Lamija Vatreš-Mehmedić, prof. dr. Nusret Isanović , mons. prof. dr. emeritus Mato Zovkić, prof. dr. Vladimir Stupar, prof. dr. Ahmet Alibašić,  prof. dr. Dina Sijamhodžić-Nadarević, prof. dr. Zehra Alispahić, mr. Hajrudin Ćuprija, mr. Ahmed Čolić, mr. Reuf Ibreljić, mr. hfz. Ammar Bašić, mr. Mirzeta Brkić, prof. dr. hfz. Aid Smajić, dr. Nedim Čirić, mr. Emina Dacić, prof. dr. Nezir Halilović, dr. Said Topalović, prof. dr. Haris Cerić i mr. Emina Kadić.

Konferencija je zatvorena usvajanjem zaključaka i preporuka za buduće djelovanje u ovoj oblasti. Neki od zaključaka konferencije su: analiza ranih rasprava o uvođenju vjeronauke u školski sistem; razmjena primjera dobre prakse u vjeronauci između BiH i zemalja u regionu i Evropi; preporuka za analizu razvoja vjeronauke (kadra, statusa, pohađanja…) po muftijstvima ili kantonima i u RS-u; preporuka za aktivnije djelovanje udruženja vjeroučitelja i publiciranje stručnih radova vjeroučitelja; rad na novim zajedničkim odgojno-obrazovnim međureligijskim projektima; dalja sagledavanja utjecaja vjeronauke na vrijednosti i ponašanja učenika; rad na jačanju vjeroučiteljskih kompetencija u kontekstu novih društvenih i kulturnih izazova, te kompetencija za rad s djecom s teškoćama u razvoju; rad na razvoju platforme za pohranjivanje kvalitetnih digitalnih didaktičkih materijala za vjeronauku; izdavanje udžbenika vjeronauke na ćirilici za područje RS-a i nastavak istraživačkih intervjua sa nastavnicima o vjeronaučnim iskustvima.