Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA | Nova publikacija: kako institucije na Jugoistočnoj Europi procjenjuju napuštanje nasilnog ekstremizma

Atlantska inicijativa objavila je publikaciju Assessing Disengagement from Violent Extremism in the Western Balkans: Institutional Judgement under Uncertainty (Procjena napuštanja nasilnog ekstremizma na Zapadnom Balkanu: institucionalno prosuđivanje u uslovima neizvjesnosti). Jedan od autora i urednika je doc. dr. Mirza Buljubašić s našeg Fakulteta, uz doprinos istraživačica iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije. Više od deset godina nakon što su prvi državljani zemalja Zapadnog Balkana otišli na ratišta u Siriji i Iraku, institucije u regionu ulaze u novu fazu odgovora na nasilni ekstremizam. Nakon krivičnog gonjenja i izdržanih zatvorskih kazni, značajan broj osuđenih već se vratio u svoje zajednice, a drugi će biti otpušteni u narednim godinama. Uz procesuiranje i kažnjavanje, institucije sada moraju procijeniti da li se osoba udaljila od nasilja, pripremiti njen povratak u zajednicu i osigurati odgovarajući nadzor i podršku. Publikacija se zasniva na kvalitativnom istraživanju provedenom tokom 2025. godine u četiri zemlje. Istraživački tim intervjuisao je zatvorsko osoblje, psihologe, psihijatre, socijalne radnike, službenike nadležne za nadzor te predstavnike institucija i organizacija civilnog društva, a analizirao je i relevantnu dokumentaciju. Cilj je bio razumjeti kako se u svakodnevnoj institucionalnoj praksi prepoznaju i procjenjuju promjene kod osoba povezanih s nasilnim ekstremizmom.
Šta pokazuje istraživanje
Poštivanje zatvorskih pravila, saradnja s osobljem i učešće u rehabilitacijskim programima sami po sebi ne dokazuju da je osoba napustila ekstremistička uvjerenja ili trajno odustala od nasilja. Takvo ponašanje može odražavati stvarnu promjenu, ali i prilagođavanje zatvorskim uslovima, očekivanjima institucija ili pogodnostima koje osoba može ostvariti. Među stručnjacima ne postoji uvijek saglasnost o tome šta bi trebalo predstavljati dokaz napuštanja nasilnog ekstremizma. Jedni očekuju jasno odbacivanje ranijih ideoloških uvjerenja i prihvatanje odgovornosti za počinjena djela. Drugi smatraju da je realnije procjenjivati odustajanje od nasilja, prekid veza s ekstremističkim mrežama i stabilnost ponašanja tokom vremena. Uporedna analiza pokazuje značajne razlike među zemljama:
• Bosna i Hercegovina: relativno razvijene procedure dokumentovanja i multidisciplinarne procjene, ali i ozbiljne sumnje stručnjaka da se stvarna promjena može razlikovati od prilagođavanja zatvorskom okruženju.
• Albanija: procjene se u velikoj mjeri oslanjaju na neposredno posmatranje, psihološki rad i profesionalno iskustvo, a specijalizirani instrumenti primjenjuju se ograničeno.
• Kosovo: posebno je izražena uloga nadzora i podrške u zajednici, naročito u slučajevima žena povratnica, gdje se promjene procjenjuju i kroz porodične odnose, svakodnevno funkcionisanje i saradnju s institucijama.
• Sjeverna Makedonija: raskorak između strateških opredjeljenja i stvarnih kapaciteta institucija, uključujući nedostatak specijaliziranog osoblja i ograničene mogućnosti kontinuirane procjene.
Uprkos razlikama, svim zemljama zajedničko je to što institucije teško mogu pouzdano utvrditi šta promjene u ponašanju znače i hoće li se održati nakon izlaska iz zatvora. Posebna pažnja posvećena je periodu neposredno prije i nakon otpusta, kada se odluke donose na osnovu nepotpunih informacija. Upravo tada se mogu pojaviti promjene u ponašanju koje je teško protumačiti, a nedovoljna razmjena informacija između zatvorskih ustanova, službi nadzora i lokalnih institucija dodatno otežava praćenje pojedinačnih slučajeva. Osnovna poruka istraživanja je da nijedna institucija ne može sa sigurnošću potvrditi unutrašnju promjenu osobe niti predvidjeti njeno buduće ponašanje. Institucije ipak mogu donositi bolje obrazložene, odgovornije i transparentnije procjene, uz jasno prepoznavanje njihovih ograničenja. Publikacija je dostupna na engleskom jeziku na stranici Atlantske inicijative.