Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu promovirao je u srijedu 11. oktobra 2017. godine tri knjige mladih autora i to Sedada Bešlije „Istimalet: Bosna u osmanskoj političkoj strategiji“, zatim Hane Younis „Od dućana do pozorišta: Sarajevska trgovačka elita ‎1851–1878.“ te Muhameda Nametka „Bosanski trougao u crvenoj zvijezdi“, kao i 45. broj časopisa Prilozi.
Promociju je otvorio prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, te naglasio da je Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu respektabilna naučnoistraživačka ustanova koja se od svog osnivanja 1959. godine bavi historijskim istraživanjima prostora Bosne i Hercegovine, regije i šire.
„Tu činjenicu, između ostalog, potvrđuje izdavačka djelatnost Instituta u posljednjih deset godina. U ovom periodu Institut je objavio 65 bibliografskih jedinica, što će reći da je prosječna godišnja produkcija iznosila 6,5 publikacija. U ovaj broj nisu uračunati stručni i naučni radovi, članci i prikazi, objavljena građa te prijevodi saradnika Instituta, a koji se broje na stotine“, istakao je rektor Škrijelj te naveo da naučnoistraživačko osoblje Instituta trenutno broji 18 članova, od kojih je 10 doktora nauka sa prosjekom od 44 godine starosti i osam magistara sa prosjekom godina 31. „Ovaj podatak obećava da će Institut u narednom periodu dati još značajnije rezultate u izučavanju bosanskohercegovačke, regionalne i evropske historiografije“, potcrtao je rektor Škrijelj.

Direktorica Instituta za historiju dr. Senija Milišić je kazala da se Institut bavi temama koje su bitne za državu BiH i da će to raditi i ubuduće.
„Institut će i dalje nastojati promovirati rezultate svog rada, odnosno izučavanja i pisanja historije Bosne i Hercegovine. U našem budućem radu prioritet će biti projekti i teme od značaja za Bosnu i Hercegovinu. Naši saradnici će se i ubuduće baviti temama koje će ukazivati na činjenice i govoriti istinu o onome što je zaista bilo na ovim prostorima. Ove knjige su završeni projekti koji ne bi trebali da ostanu u ladici, nego da upute na razmišljanje širi čitalački krug o temama iz njihove prošlosti koja je za svakog od nas bitna“, istakla je dr. Milišić, te dodala da nije uspješan onaj autor koji prepričava događaje u zadatom hronološkom okviru, već onaj koji postavlja pitanja; da historičar ne daje odgovore na pitanja, već je njegova uloga da ih detektira; te da se ne kaže bez razloga da onoliko koliko neka knjiga inicira na razmišljanje, toliko je njen autor postigao svoj cilj.

Knjiga Sedada Bešlije „Istimalet: Bosna u osmanskoj političkoj strategiji“, koju je promovirao prof. dr. Esad Zgodić (Fakultet političkih nauka), bazirana je u najvećoj mjeri na neobjavljenim izvorima osmanske i dubrovačke provenijencije, donosi svježiji pogled na uspostavu osmanskog poretka na prostoru Bosne, te ukazuje na prilike koje su vladale u bosanskoj historiji ranog novog vijeka.
O knjizi Hane Younis „Od dućana do pozorišta: Sarajevska trgovačka elita ‎1851–1878.“ govorio je prof. dr. Zijad Šehić (Filozofski fakultet). Istaknuto je da ova izuzetno vrijedna knjiga, koja je bazirana na prvorazrednoj neobjavljenoj izvornoj građi, doprinosi sklapanju slike historije društva i ekonomije u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini 19. stoljeća.
Treća publikacija koju je predstavila dr. Dženita Sarač-Rujanac (Institut za historiju) djelo je Muhameda Nametka pod naslovom „Bosanski trougao u crvenoj zvijezdi: Kulturni tokovi i stvaranje socijalističkog društva u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1952. godine“. Riječ je o knjizi koja je bazirana na neobjavljenoj arhivskoj građi fondova Arhiva BiH i Arhiva Jugoslavije, a donosi analizu korištenja kulturnih mehanizama u promjenama bosanskohercegovačkog društva nakon Drugog svjetskog rata.
Promocija izdanja Instituta za historiju završena je promocijom 45. broja časopisa Prilozi, koji je predstavila dr. Vera Katz, viša naučna saradnica Instituta za historiju.