Komemorativna sjednica u povodu smrti akademika Božidara Matića održana je u subotu 14. maja 2016. godine u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Akademik Miloš Trifković, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, predstavio je bogatu biografiju akademika Božidara Matića, te istakao da je Božidar Matić bio čovjek velike erudicije, ogromnog znanja i bogatog profesionalnog i životnog iskustva. Naglasio je da ćemo se akademika Matića sjećati po njegovoj dobronamjernosti, susretljivosti, spremnosti na otvorenu kritičku komunikaciju, nastojanju da se pomogne mlađim ljudima u njihovom ličnom i profesionalnom napretku. Akademik Trifković smatra da će Božidar Matić najviše ostati upamćen po nesebičnoj posvećenosti razvoju ovog društva, a naročito po bezuvjetnoj odanosti svojoj domovini, Bosni i Hercegovini.
Akademik Momir Đurović, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Crne Gore, naveo je da je akademik Matić, za vrijeme dok je bio ministar za nauku i tehnologiju Jugoslavije, svojim programom i mjerama dao nemjerljiv doprinos toj oblasti i profesijama koje obuhvata. Dodao je da je bilo teško razumjeti odakle je akademik Matić crpio energiju da toliko stvara, da se bori za svoj život, a da u svakoj komunikaciji bude više nego jednostavan čovjek.
Prof. dr. Muharem Avdispahić, dr. h. c., rektor Univerziteta u Sarajevu, naglasio je da je poznata Matićeva istrajna kritika stanja naučnoistraživačke i razvojnoistraživačke djelatnosti i zalaganja za drugačije perspektive i pravce kojim bi se ta djelatnost trebala razvijati, te da nam u času, kad se s akademikom Matićem opraštamo, ostaju trajnim njegova upozorenja.
Obraćanje prof. dr. Muharema Avdispahića, dr. h. c., rektora Univerziteta u Sarajevu
U ime Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu akademik dr. Branislava Peruničić, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu, istakla je da je akademik Matić čitavog života bio borac protiv nereda i neizvjesnosti, te da je u svaku djelatnost kojom se bavio donosio red i napredak. Dodala je da se, zahvaljujući ljudima kao što je on, društvo kreće u pravcu boljeg života.
Na komemoraciji akademiku Božidaru Matiću je istaknuto da je veoma teško naći čovjeka koji je tako intenzivno i tako suvereno djelovao u različitim oblastima – nauci i obrazovanju, primijenjenim istraživanjima, privredi te u društvenim aktivnostima i politici.
Akademik Božidar Matić je, između ostalog, bio najmlađi rektor Univerziteta u Sarajevu svih vremena, dobitnik Šestoaprilske nagrade te prvi ministar nauka i tehnologija Jugoslavije.
Iz biografije: Božidar Matić je rođen 1937. godine u Bogatiću (Srbija). Od 1941. godine bio je nastanjen u Bosni i Hercegovini. Osnovnu i srednju školu završio je u Visokom. Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1960. godine, a postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1963. godine. Doktorirao je na Univerzitetu u Sarajevu 1971. i stekao zvanje doktora tehničkih nauka.
Nakon diplomiranja zaposlio se u „Energoinvestu“ te bio profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu izabran je 2008. godine.
Glavno polje naučnog interesiranja Božidara Matića bilo je automatizacija i upravljanje tehnoloških procesa kao i automatika aviona, a bavio se i općom publicistikom, posebno problemima razvoja Bosne i Hercegovine, iz proizišle dvije knjige i 98 bibliografskih jedinica. Bio je gostujući istraživač na Institut Avtomatiki i telemechanici Akademije nauka SSSR, Moskva, 1966. godine.
Obavljao je još i funkcije: rektora Univerziteta u Sarajevu (1981–1985), državnog federalnog ministra za nauku i tehnologiju (1986–1989), predsjednika bosanskohercegovačkog Nacionalnog komiteta Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC) (1996), predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (2001), predsjednika Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u FBiH (2002–2005), izabranog predsjednika Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH (2002–2009), predsjednika Savjeta Privredne komore Kantona Sarajevo (2002) te predsjednika Savjeta za nauku Kantona Sarajevo (2004–2008).
Počasni doktorat (honoris causa) dodijeljen mu je od Univerziteta Grand Valley, SAD, 1986. Bio je počasni član Svjetske fondacije za inovacije (World Innovation Foundation) od 2002, član Svjetske akademije nauka i umjetnosti (WAAS) od 2005. te dopisni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti od 2008. godine. Za svoj rad dobio je najveće državno priznanje u Bosni i Hercegovini – Dvadesetsedmojulsku nagradu BiH (1973), koja mu je dodijeljena za istraživačkorazvojna dostignuća te Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 2007. godine.
Za dopisnog člana ANUBiH-a izabran je 1984. godine, a za redovnog 1995. godine. Bio je predsjednik ANUBiH-a od 1999. godine do 2014. godine.
